Piše: Vladimir Jovanović
„Pravoslavna enciklopedija”, specijalizovano izdanje istoimenoga ruskoga crkveno-naučnoga centra pri Svetopreobraženjskome Valaamskome manastiru, osnovana je ukazom patrijarha ruskoga Aleksija II Ridigera od 10. septembra 1996. godine. Službeni naziv: Церковно-научный центр Русской Православной Церкви „Православная энциклопедия”.
U stvaranju enciklopedije učestvuju predavači bogoslovijâ i viših teoloških škola Ruske crkve, zatim: razni instituti Ruske akademije nauka; Moskovski, Petrogradski i niz regionalnih univerziteta Rusije; sinodalne komisije i odjeljenjâ Moskovske patrijaršije; saradnici iz inostranstva. Planirano je ukupno 75 tomova.
Sva izdanja „Pravoslavne enciklopedije”, naglašeno je, objavljuju se „под редакцией Патриарха Московского и всея Руси”.
Rad na enciklopediji je nastavljen nakon upokojenja Aleksija II (†2008), pod novim, sadašnjim patrijarhom Kirilom Gundjajevim: do oktobra 2019. je štampano 55 tomova…
„Владыка” je jedan od enciklopedijskih članaka. Navodi se da je to „vladar, vrhovni vladar, suveren”, a u Crkvi „upotreba označava sveštenoslužitelja”. „Fraza ‘Владыка Небесный’ znači Sâm Gospod, otuda i nazivi praznikâ, posvećenih Gospodu Isusu Hristu, господскими ili владычными. ‘Владычица Небесная’ odnosi se na Majku Božju”.
U liturgijskome jeziku, navodi dalje „Pravoslavna enciklopedija”, prije činodjejstvovanja đakon se episkopu (ili prezviteru ukoliko je vršilac bogosluženja) obraća riječima: „Благослови, владыко“. Izvan liturgijskoga života, Vladika je isključivo arhijerej i tada je „upotreba toga naslova uglavnom neslužbena”.
Međutim, riječi – Vladika ili Sveti Vladika za Petra I Petrovića-Njegoša – u sui generis tradiciji pravoslavnih Crnogoraca su od posebne vrijednosti. Označavaju i crkvenog i do 1851. državnog poglavara slobodne Crne Gore.
Titula Vladika za Arhiepiskope i Mitropolite na Cetinju, poglavare Mitropolije crnogorske – Crnogorske pravoslavne crkve, unijeta je i u sveštene diptihe pomjesnih autokefanih crkava.
Koliko mi je poznato, titula Vladika nije korišćena ni za jednoga drugoga poglavara neke od autokefalnih crkava. Ni u ruskoj „Pravoslavnoj enciklopediji” nijesu zaobišli tu činjenicu:
„Титулом ‘Святой владыка’ до 1852 г. обладал фактически суверенный правитель Черногории, который одновременно в качестве митрополита был главой Черногорской Православной Церкви, когда в Черногории светская, гос., власть и власть церковная были разделены.”.
Prijevod:
„Titulu ‘Sveti Vladika’ do 1852. godine imao je faktički suvereni vladar Crne Gore, koji je istovremeno u rangu mitropolita bio poglavar Crnogorske pravoslavne crkve, kada u Crnoj Gori svjetovna, državna, vlast i vlast crkvena bivaju razdvojene“.