Piše: Miroslav Ćosović
Tridesetog juna 1913. godine počela je Bitka na Bregalnici u kojoj su učestvovali i Crnogorci.
BITKA NA BREGALNICI
O bitki se u Istorijskom leksikonu Crne Gore (Podgorica, Daily Press 2006, autori Živko Andrijašević, Šerbo Rastoder i drugi) na stranama 120 i 121. navodi:
“BITKA NA BREGALNICI (30.6.-8.7. 1913). Bugarska je noću 30. 6. 1913. godine bez objave rata napala srpske položaje i otpočela prelaz preko rijeke Bregalnice, čime je otpočeo Drugi Balkanski rat. Na poziv Srbije, Crna Gora joj je poslala vojnu pomoć. Crnogorska vlada je formirala Dečanski odred – Crnogorsku diviziju u jačini 4 brigade, svaka brigada po 5 bataljona (bataljon je imao 600 vojnika), ukupno 12.802 vojnika, od toga oficira 277, sa 6 topova i 24 mitraljeza. Komandant divizije je bio serdar Janko Vukotić. Okupljanje jedinica je počelo sredinom juna 1913. a zborno mjesto divizije je bilo u Peći gdje su se okupile brigade iz svih krajeva Crne Gore, osim iz novooslobođenih oblasti. Iz Peći crnogorske jedinice su krenule 24. juna za Kosovsku Mitrovicu u koju su stigle 26. a sjutradan su ukrcani u voz koji ih je transportovao do Skoplja, gdje su se priključili jedinicama I srpske armije. Crnogorska divizija je od prvog dana bitke na Bregalnici učestvovala u borbama. Bregalnička bitka vođena je na frontu od 75 km i trajala je 9 dana. Crnogorska divizija je imala 240 poginulih i umrlih od kolere, a ranjenih 721. Najveće gubitke Crnogorska divizija pretrpjela je tokom 4. 5. i 6. jula na lijevoj obali Bregalnice, kada je sama vodila borbe i pod jakom bugarskom vatrom pokušala prelaz preko Bregalnice. Crnogorske jedinice su uspjele da pređu Bregalnicu, ali su 6. jula pod pritiskom mnogo jačeg neprijatelja bile prinuđene na povlačenje. Bugarska artiljerija, koja je bila nadmoćnija od crnogorske, nanijela je značajne gubitke Crnogorcima. Tokom tri dana Crnogorci su imali 578 izbačenih iz stroja, od toga 107 poginulih.”
Svetislav Šestović je 24. maja 2020. u nastavku feljtona “Bregalnička bitka riješila ishod rata” koji je objavio list Dan, naveo:
“Crnogorci su pokazali izuzetnu hrabrost u osvajanju Rajčanskog rida, a padom tog položaja postignut je odlučujući uspjeh u Bregalničkoj bici. Crnogorske jedinice su slomile i vrlo jak otpor bugarskih snaga kod Pasadžikova i Leške. U izvještajima Prve armije Vrhovnoj komandi kaže se da se neprijatelj ogorčeno borio, ali napadom Crnogorske divizije povlačio se u neredu, bacajući pritom i svoje lično naoružanje.”
ŠTOS O ALAJBARJAKU
Srpski političari u Crnoj Gori kojima je identitet ili iskonstruisan novcem ili napravljen u njihovoj vlastitoj imaginaciji, imaju običaj da se posluže jednim štosom, čisto – lažu jer moraju nešto govoriti, pa kad nemaju istinu, dobra je i laž, odlična. To je razumljivo, znamo da je identitet posrbljenih Crnogoraca sastavljen od bar 90% čistih istorijskih laži.
Tako, za zastavu koja se perfektno vidi na mnogim fotografijama iz Balkanskih i Prvog svjetskog rata, zastavu koja je ista – restilizovana današnja državna zastava, kažu da to nije bio državni barjak, nego alajbarjak. Kobajagi, Crnogorci nijesu u rat išli sa državnim barjakom?!
To bi moralo da znači da zastave koje nacionalne vojske u savremeno doba koriste na bojištima, nijesu državne nego da su to vojni – alajbarjaci?
Npr, vojska SAD se na Bliskom istoku godinama borila pod vojnom zastavom, zastava koju smo gledali na snimcima i misli da je američka državna – zapravo je vojna?!
Zastava koja se vijori na ukrajinskim tenkovima i koju gledamo ovih dana u ratu koji se tamo vodi je – alajbarjak, nije državna?!
Ruska bijelo-plavo-crvena zastava koju gledamo kako je ističe ruska vojska u ratu u Ukrajini je alajbarjak, nije državna?!
Dakle, naravno da je i ovđe riječ o štosu posrbljenih Crnogoraca. Da bi popunili svoj isfantazirani identitet moraju se latiti nekih šaljivih dośetki kao što im je ova opaska kako je zastava pod kojom su se Crnogorci borili u Balkanskim i Prvom svjetskom ratu – zapravo alajbarjak.
ILIJA PLAMENAC OPISAO DRŽAVNU ZASTAVU
Istoričar, dr Branko Babić je 2015. u vidu feljtona u listu Dan objavio izvode iz svoje knjige “Crnogorsko barjaktarstvo”. Devetog jula 2015. on je u nastavku feljtona “Alajbarjak – državni barjak”, dao opis crnogorskih zastava iz 1882. godine čiji je autor bio vojvoda Ilija Plamenac, jedan od najvećih Crnogoraca u istoriji, koji je u to vrijeme bio ministar vojni. Vojvoda Plamenac je za nekog stranca napravio jedan dopis, ovo su riječi vojvode Plamenca:
„1. Državni ili alajbarjak u formi i razmjeru kao što vam nacrt pokazuje, ima na crvenom polju bijelog orla sa nezavisnom vladajućom krunom. U orlu nalazi se u nadprsju, ‘NI’ koje ime pokazuje vladanje nezavisno Nj.V.K. Nikola I . Ispod orla stoji lav u poziciji kao što vidite. Oko crvenog polja ima bijeli okrajak sa zlatnim resama koje barjak ograničavaju. Kite stoje na crveno-plavetno-bijelom držaču vezane ispod zlatnog koplja. Ovaj državni barjak diže se na viša državna zdanja kao Sv. Dvor, tvrđave, fabrike itd.
2. U crvenom polju leži bijeli krst, kao znak borbe za krst, vjeru i slobodu. Oko istog crvenog polja ima bijeli okrajak, a barjak utvrđen je na crveno-plavetno-bijelom držaču, na vrhu kojeg je koplje. Slova u krstu `NI` znače borba za otačestvo i knjaza `NI`”.
Prema tome, Crnogorci su se pod državnom zastavom borili u Balkanskim i u Prvom svjetskom ratu. I ta zastava je ista današnja, s tom razlikom što je 2004. restilizovana, kao što su restilizovane sve, ili skoro sve državne zastave u svijetu.
Prema tome, Crnogorci su se pod državnom zastavom borili u Balkanskim i u Prvom svjetskom ratu. I ta zastava je ista današnja, s tom razlikom što je 2004. restilizovana, kao što su restilizovane sve, ili skoro sve državne zastave u svijetu.
Bili ti profo Miljenko pobačio one evre koje si “navuka”,od crnogorske sirotinje, a za odbranu crnogorskijeh interesa u Srbiji
Ne zamjeri, ali me zbiljski zanima: ko je ovđe (u ovom štivu) profesor Miljenko?
Građanski kako neznas ko je Miljenko.
SRAMOTA.Vi motenegrini nemate neko obrazovanje.
Vaše “obrazovanje i pismenost” je očigledna! :((
Sam se rodijo pod trobojkom I to je moja zastava!
Imaš 100 pravica!
A, za oca, đeda, prađeda, čukunđeda, …, i za 900 godina tradicije crvene boje na prostoru Duklje-Zete-Crne Gore (još od Vojislavljevića): zabolje te kufer!
Zanimljiva ti ta tvoja logika!
A, i – nauka (iako ti je šuplja)!
Čim ne znaš kako se piše “bio” ne možeš nikad znat koja je tvoja zastava. Magare ostaje magare, i možeš ga jbt.
Ne trebaju Crnogorci da dokazuju ko su i što su te kakva im je istorija. Neka Srbi pokušaju dokazati porijeklo :), e to je malo teža nauka . Glavno porijeklo im je tursko a ostatak je romski. Međutim nema u tome ništa loše , oni su nam susjedi i trebamo razvijati prijateljske odnose.
A pod kojom si pravljen?
Vidi se i nivo pismenosti, mogao si se pod tajvanskom roditi, ali kad si se RODIJO, sve majka radja.Muka
Nismo duzni nikom nista dokazivati,na Berlinskom kongresu 1878 ,priznata je nasa drzava,zatim je poslije Prvog svetskog rata ,stvaranjem vjestacke tvorevine tkz Jugoslavije,nasa drzava nestala,sada je nestala Jugoslavija i svi treba da se vrate na svoje pozicije prije ujedinjenja,sto Srbija pokusava na prevaran i neprijateljski nacin da ponovo unisti Crnu Goru,tu treba reagovati,jer mi smo danas potpuno zasluzenu povratili nassu drzavnost
E ima li iko od istoričara u CG da objavi podatke koliko je Srbija poslala kao pomoć CG vojnika u nekim bitkama. I koliko ih je poginulo braneći CG. Ali tu da ne računaju one sto su poginuli kao okupatori 1918 i četnici 1941 – 45.
Nemalo nas ni drzave ako ce vise od pola naroda voljet vise tudji barjak,amin!
Karadjirdjevici su fasisticki zlocinci srbijanske nemoralne vojske sramotnih zlodjela I ukidanju drzave I crkve okupatori bili i ostali
Očekujem da se srbijanski istoričar Raković javi i ,,potvrdi,, da je fotografija – falsifikat. Crna Goro Uvijek si DUŠU i SRCE IMALA! To ti ne mogu oduzeti. Mi imamo ISTORIJU a naši susjedi MITOVE!
Bas ste prevaranti , pa mora biti u ratu ratna zastava. pogledajte svjetske atlase iz toga vrermena i zastupljenost CG trobojke je u 95 % slucajeva kao drzavna zastava….
….. to današnji izdajnici znaju ali od pizme korito beogradsko im više prija nego varenika i sir Crnogorski.
Nikola Nik- kako te nije sramota da se služiš takvim neistinama!? Goga da ubijediš u tvoje tvrdnje? Svetosavce- vjerovatno.
A imaš li ijednu fotografiju mamlaze đe se vidi ta okupatora trobojka?