Početkom ruske invazije na Ukrajinu nastao je novi poredak. 24. februara se otkrilo autoritarno lice Vladimira Putina, opsjednutog istorijom I nacionalizmom, koji suverenu I međunarodno priznatu Ukrajinu tretira kao nešto na šta Rusija ima pravo, kazao je u emisiji “U sred srijede” Gradske RTV, bivši šef crnogorske diplomatije i profesor na Fakultetu političkih nauka Srđan Darmanović.
Darmanović kaže da niko ne može znati šta je danas u glavi Vladimira Putina.
“Svi su polazili od toga da je on autoritarni lider, da prezire demokratiju kao i da je izvršio autoritarne modernizaciju Rusije nakon devedesetih, ali da je političar koji može da obuzda svoje nagode, da je racionalan i da Rusija ima legitimne interese. Svi su tvrdili da neće preći legitimne granice. Međutim, sada se pokazuje da nije tako”, naveo je Darmanović.
Darmanović smatra da mogućnost upoteba nuklearnog oružja zavisi od toga da li se svijet suočava sa racionalnom silom koja se pridržava nuklearnih strategija ili sa potpunim voluntarizmom jednog lidera koji odlučuje kad će I da li će nešto biti upotrebljeno.
“U govoru kojim je najavio invaziju, Putin je rekao: “ako pokušate da nas zaustavite, suočićete sa sa užasima kakve nijeste vidjeli u svojoj istoriji”. Dakle, ne ako Rusija bude ugrožena, nego ako neko pokuša zaustaviti namjeru da se likvidira Ukrajina”, podsjetio je Darmanović I dodao:
“Međutim, to je samoubilačka opcija. Dan u kome bi naredio upotrebu nuklearnog oružja, bio bi posljednji u životu Vladimira Putina I vjerovatno mnogih nas I teško mogu da zamislim da je tako nešto moguće”.
Darmanović u konačnom smatra da za Rusiju nema dobrog izlaza.
“Ni jedan događaj poslije Drugog svjetskog rata u Evropi nije imao dvije jasne značajke. Jedna je potpuno kristalna čistota cilja za koji se bori Ukrajina i drugo – radi se o potpunoj negaciji važećeg međunarodnog poretka od strane Putina. To ne znači da će njegov ishod biti pravedan. Rusja može u Ukrajini da izazove još veće strahote ali nema pobjede u tome”, kazao je bivši šef crnogorske diplomatije.
Kako kaže, tehnički, svaki rat se okončava diplomatskim rješenjem, pa je izvjesno da će tako biti i ovaj put. Posljedice rata, posebno ekonomske, biće dalekosežne, smatra on. Poremećaji će se osjećati jako dugo, a Rusija, dokle god Putin bude na vlasti, percipiraće se kao prijetnja, dodaje Darmanović.
Sisojev: Rat će trajati najviše još mjesec
Ruski novinar, dopisnik Komersanta sa Balkana, Genadij Sisojev smatra da je rat u Evropi već počeo, samo što se vodi na drugačiji način.
„Treći svjetski poredak, nastao nakon hladnog rata, Rusiji nikako ne odgovara i ona je riješila ne samo da postigne svoj cilj u Ukrajini nego i da promeni taj svjetski poredak“, kaže Sisojev.
Pozivanje na rusku vojnu doktrinu kada je riječ o upotrebi nuklearnog oružja, podsjeća Sisojev, nije od juče. On ističe da je o toj mogućnosti predsjednik Rusije Vladimir Putin govorio još 2018. godine tokom svoje predsjedničke kampanje.
„Tada je govorio da Rusija može da upotrebi nuklearno oružje u slučaju agresije na Rusiju , tj ako je ugrožena ruska nacionalna bezbjednost. Tada su svi to procijenili kao teorijsku mogućnost, ali u današnjim uslovima to zvuči mnogo drugačije. Na pitanje novinara da li shvata da će u tom slučaju nastupiti globalna katastrofa, Putin je rekao da je svjestan i izgovorio rečenicu koja se danas jako često koristi: Šta će nam svijet, ako u njemu nema Rusije?“, podsjeća Sisojev.
Odluka ruskog predsjednika da gas prodaje isključivo za rublje, smatra Sisojev, samo je kontramjera na sankcije koje je EU uvela Rusiji.
„Efekat je sa te tačke gledišta već poistignut jer je poslije te izjave rublja ojačala oko 5%, a cijena gasa na tržištu je porasla. Cilj ove izjave, ako je to bio cilj, je postignut. Pitanje gasa, iako je ekonomsko, nije manje važno od pitanja moguće upotrebe nuklernog oružja. EU je zavisna od ruskog gasa 40%, a od ruske nafte 25%“,kaže SIsojev.
Neuvođenje sankcija ruskim medijima od strane crngorske Vlade dio je političke taktike koju u Srbiji sprovodi Vučić, smatra Sisojev.
„Ta mjera morala je biti odložena dok ne prođu lokalni izbori koji su nekim potencijalnim konstituentima buduće manjinske vlade izuzetno važni. Mislim da će već 28. marta sve biti drugačije“, ističe Sisojev i dodaje da borbena dejstva u Ukrajini ne mogu trajati još dugo, najviše mjesec.
„Ako potraje duže, onda i onaj koji postavlja maksimalističke ciljeve rizikuje da ostane bez ičeg. Očigledno je da nakon što se rat okonča, svijet nikada više neće biti kakv je bio prije 24.februara“, zaključuje Sisojev.
Veber: Opasnost od ruskog uticaja u BiH nije neutralisana
Analitičar Bodo Veber kaže da se Njemačka nalazi u najtežem položaju od svih članica EU kada je riječ oštrom i djelotvornom instrumentu sankcija.
“Dio istorije i nasljeđa ove politike – slabe tačke prema vojsci i zavisnost od ruske energije – stavlja Njemačku u puno drugačiju poziciju među državama članicama EU ”, kazao je Veber.
Ističe da neće biti lako održati jedinstvo Zapada. Kaže da su Putinovi potezi kontraproduktivni, što se vidi u nekoliko primjera.
“Zapad je vrlo brzo reaktvno ušao u jedinstvo što je jedan od neplaniranih uspjeha. On je ujedno pokazao Putinove pogrešne procjene situacije I gubljenje dodira sa realnošću. I tu dolazimo do tačke na kojoj se pitamo da li će Putin preći crvenu iniju korišćenjem hemijskog I atomskog oružja”, objašnjava Veber.
Teoretski- jedini izlaz je puč protiv Putina unutar Rusije, navodi Veber, ali sistem je izgrađen tako da ni to nije izgledno.
Fizička opasnost da Putin pošalje svoje specijalce u RS je odsečen, ocjenjuje Veber. Međutim, kako dodaje, ostaje mogućnost iskorišćavanja Miorada Dodika od strane Putina kako bi se otvorio drugi front. Ta opasnost, tvrdi Veber, nije neutralisana.
“Ponavljamo da je uticaj Rusje na Zapadni Balkan u zadnjoj deceniji nije izraz niti strateških interesa, sem da sprečava dalje učlanjenje država u NATO, već proizvod političkog vakuuma moći I slabosti zapade prema ovoj regiji”, naveo je Veber.
“Rusija je najviše glavobolje dala Vučiću, kako će održati svoju politiku sjedenja između dva stola i navigiranja između Rusije i EU”.
Bajrović: Rat loš za Ukrajinu, ali utiče na odnos EU prema ZB
„Ukoliko Ukrajina uspije da se odbrani, a mislim da je više nego jasno da postoje ogromne šanse za to, mislim da otpadaju šanse da Putin proširi rat na ostatak Evrope“, kaže predsjednik Američko – evropske inicijative Reuf Bajrović i ističe da se sada postavlja pitanje kako Putin vidi svoj interes.
Iz Putinove perspektive, pojašnjava, rat u Ukrajini ima smisla i, kako kaže, uradiće sve da taj rat dobije.
„Na žalost, mislim da smo tek na početku rata. Ne bih rekao da će se on tako brzo završiti i Rusi će po mom mišljenju učini sve da ostvare svoje, što uključuje i upotrebu hemijskog oružja. Ovaj rat će biti samo gori i prljaviji, ali mislim da neće doći do upotrebe nuklearnog oružja“, pojašnjava Bajrović.
On podsjeća da je rat u Ukrajini potpuno promijenio odnos EU prema bezbijednosti na Balkanu.
„EU je konačno priznala ono što mi ovdje jako dobro znamo – da je Rusija aktivno radila na tome da ugrozi sigurnost i stabilnost regiona. U tom smislu, ruska agresija loša je za Ukrajinu, ali je dobra za Zapadni Balkan. Mislim da je to jasno i ljudima koji su proruski orijentisani, pogotovu u BiH, a jasno je i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Od ruske konjice nema ništa“, poručuje Bajrović.
Međunarodni poredak je, kaže, već promijenjen, ali će dalji tok rata zavisiti od spremnosti EU da plati cijenu obračuna sa Putinom.
„Nisam optimističan. Mislim da će Evropa biti puno spremnija da prihvati bilo kakvo rješenje, što uključuje i potpunu kapitulaciju Ukrajine, koja bi na neki način bila prodana, samo da se rat što prije završi. Ukrajinci na to neće nikako pristati. Ovaj rat će trajati puno duže. Putin će troškove rata pokušati da prebaci na običnog građanina u Zapadnoj Evropi, nadajući se da će oni izvršiti pritisak na svoje vlade da ispune njegove zahtjeve“, zaključuje Bajrović.