„Imamo posla s veoma složenom prijetnjom.“ Onaj ko tako nešto izgovori, taj mora da zna o čemu priča. Arne Šenbom je predsjednik njemačkog Saveznog zavoda za informacionu bezbjednost (BSI). Njegov posao je da obezbijedi zaštitu od digitalnih napada svih vrsta.
Posebna zaštita u izbornoj godini potrebna je strankama, političarima, ali i biračkom tijelu. Svi oni mogu da postanu žrtve dezinformacija, propagande i lažnih vijesti – dakle, manipulacija koje bi mogle da utiču na izborni rezultat.
Hibridne prijetnje su sve nepreglednije i BSI zato konstantnoj razmjenjuje informacije sa potencijalno pogođenima. Ali, i sa Georgom Tilom, koji organizuje i nadgleda izbore za njemački Bundestag. Na jednoj virtuelnoj konferenciji za novinare, Arne Šenbom je, zajedno sa Tilom, odgovarao na pitanje: „Koliko su parlamentarni izbori bezbjedni?“ Šef BSI na to pitanje nije želio da dâ nekakav opšti, umirujući odgovor. Situacija je za to previše složena.
On je podsjetio na primjere iz nekih drugih zemalja: na „Makron-Leak 2017“, kojim je aktuelni francuski predsjednik bio pogođen neposredno prije nego što je izabran na tu funkciju: ili na pokušaje manipulacija tokom američke izborne kampanje.
Šenbom pretpostavlja da je i Nemačka, „kao trenutno vodeća ekonomska sila u Evropi“, za napadače – „privlačna“.
Redovno ažurirajte uređaje!
Saveznog zavoda za informacionu bezbjednost u suštini ima savjetodavnu ulogu, a oni koji traže savjet moraju sami da se pobrinu za njegovo sprovođenje. I svi su pozvani, svako bi mogao da pomogne da se napadi ili otežaju ili spriječe. Šenbomova generalna poruka glasi: „Redovno ažurirajte svoje uređaje!“. I još jedna, za milione onih koji će glasati: „Ne vjerujte slijepo svakoj vijesti na mreži! Ne prenosite informacije iz sumnjivih izvora!“
Sve to je, naravno, mnogo lakše reći nego učiniti. To je i šefu BSI jasno. On podsjeća da je danas, uz pomoć vještačke inteligencije i modernih softvera, moguće čak i pomiješati sadržaje iz različitih video-snimaka.
O tome odakle dolaze napadi i koji se motivi iza njih kriju, Šenbom ne želi javno da spekuliše. Postoje, kaže, razni tehnički pokazatelji i procjene njegovih kolega. „Mislim da bi bilo pogrešno reći odakle i sa kojim napadima računamo.“
Saradnja sa BND i Službom za zaštitu ustavnog poretka
Šenbonov BSI „tijesno“ sarađuje sa Službom za zaštitu ustavnog poretka i Saveznom obavještajnom službom (BND), a tajne službe često sumnjiče da je Rusija glavni napadač. Za to često postoje indicije.
I tokom parlamentarnih izbora 2017. bilo je takvih sumnji i strahovanja, ali je kraju sve ipak proteklo relativno mirno. Ništa se nije čulo o velikim kibernetičkim napadima.
Ipak, niko ne želi da se osloni na to da će Njemačka biti pošteđena i na parlamentarnim izborima obje godine – pa ni Tomas Lomajer iz Ljevice. On je u toj opozicionoj partiji zadužen za medije i dijalog s građanima. Danas je, priznaje, mnogo više zabrinut nego pred prethodne parlamentarne izbore 2017.
Kada su hakeri 2019. objavili na internetu podatke oko 1.000 političarki i političara, stotinak njih je bilo iz Ljevice. Internet-stranica te stranke redovno je meta napada. A na pitanje DW, Lomajer ističe: „Učimo iz toga i svaki put smo sve bolje pripremljeni“.
Nivo prijetnje – „posebno visok“
I ekspertkinja za kibernetički kriminal, Julija Šece iz berlinske fondacije „Nova odgovornost ocjenjuje da je opasnost za stranke, kao i političare „veoma visoka“. To je zato, smatra, što stranke moraju same da se pobrinu za IT-zaštitu, a BSI i drugi državni organi su tu samo da pruže podršku. „To znači da se IT-bezbjednost ne uzima svuda u obzir ili da se ne primjenjuju određeni standardi“, objašnjava Šece za DW.
S njene tačke gledišta, neophodno je „povećati pažnju“, jer hakerski napadi i curenje informacija (Leaks) ne pogađa samo političare ili stranke. Drugi mogući ciljevi su, na primjer, podaci koje prikupljaju izborni štabovi: mejl-adrese, politički pravci, podaci o tome šta interesuje birače… Ako te osjetljive informacije budu ukradene, one mogu da budu zloupotrebljene da bi se „širile ciljane dezinformacije“.
Prognoza Julije Šece glasi: S obzirom na to da su partije u poređenju sa 2017. mnogo više digitalizovale svoje predizborne kampanje, polje napada 2021. je samim tim mnogo veće.“ Ona dakle dijeli ocjenu predsjednika BSI Arnea Šenboma.
U međuvremenu, Georg Til u pogledu jedne druge moguće slabe tačke ostaje prilično opušten: glasanja putem pošte, koje bi zbog pandemije moglo da odigra veću ulogu nego u prošlosti. Ta forma glasanja postoji do 1957. i otada „nema naznaka da bi izbori time mogli da budu podložniji manipulacijama“.