Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević kazao je u intervjuu za Pobjedu da će podgrupe Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koje rade na unapređenju izbornih zakona, imati do kraja jula spremna zakonska rješenja.
Rakočević je dodao da će zakoni biti urađeni shodno preporukama ODIHR-a i Evropske komisije, uz ključnu pomoć predstavnika civilnog sektora, akademske zajednice i stručne službe Skupštine.
– Rješenja koja ćemo koncipirati umnogome unapređuju sistem, nećemo ih predlagati u dalju proceduru dok se kolege iz opozicije ne uključe u rad Odbora i daju svoje prijedloge jer je namjera većine u Skupštini da kreira zakone koji će zadovoljiti ne samo većinu u vlasti već i većinu u opoziciji – rekao je šef poslaničkog kluba za Pobjedu.
POBJEDA: I pored više poziva, opozicija i dalje ne namjerava da se vrati u Odbor. Kako, po Vašem mišljenju, treba prevazići tu situaciju, imajući u vidu da je za izmjenu pojedinih zakona potrebna dvotrećinska većina?
RAKOČEVIĆ: Demokratija ne poznaje drugi metod prevazilaženja ovakvih problema osim u otvorenosti za dijalogom. Sve relevantne domaće i inostrane adrese su preporučile i pozvale opoziciju da se vrati u rad Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Partije u vlasti su spremne na razgovor o svim pitanjima, prijedlozima koji će unapređivati izborne zakone, skladno savremenim standardima poznat im u zemljama razvijene demokratije. Kako za zakone koji traže dvotrećinsku podršku, tako i o zakonima za koje je potrebna natpolovična većina, važno je postići širok konsenzus.
POBJEDA: Da li se ulazi u cajtnot kada je u pitanju reforma izbornog zakonodavstva, imajući u vidu praksu da se u godini izbora ne mijenjaju izborni zakoni?
RAKOČEVIĆ: Sve vrijeme podgrupe Odbora su radile intenzivno i odgovorno. Veliki dio posla je završen tako da, bez obzira na to što je ostalo još da se radi, vrijeme neće biti prepreka. Jedina prepreka je nedostatak odgovornosti i želje na drugom političkom polu da se počne razgovarati. Dobra praksa je učestvovati u radnim obavezama u Skupštini, pa se ona ipak narušava često. Ne mislim da će eventualna potreba da se radi duže nego što je planirano narušiti dobru političku praksu i funkcionisanje izbornog zakonodavstva, naprotiv.
POBJEDA: Kako gledate na zahtjeve većeg dijela opozicije koji su pri stavu da bez tehničke vlade neće izlaziti na parlamentarne izbore?
RAKOČEVIĆ: Zamislite kako bi izgledalo da opozicija predloži da u izborno zakonodavstvo ugradimo obavezu da, bez obzira na izborni rezultat, svaka politička partija mora biti dio Vlade. To bi bilo besmisleno. Isto tako, tražiti da budete dio vlasti uprkos izbornoj volji i podršci koju ste dobili od građana na izborima, nije racionalno. Imali smo 2016. godine Vladu izbornog povjerenja u kojoj su na ministarskim mjestima kao i na pozicijama po dubini, uključujući lokalne samouprave, učestvovali opozicioni predstavnici sa željom da se uvjere u legalitet i legitimitet aktivnosti Vlade uoči i tokom izbornog procesa. Obavezala se tada opozicija da će prihvatiti rezultate izbora. Uvjerili su se da sistem funkcioniše pošteno, ali rezultate izbora opet nijesu priznali. Nepošteno. Ne vidim ni tehničku ni suštinsku smislenost vlade različitih ideologija, vizija i programa.
Nema kompromisa sa državom i vladavinom prava
POBJEDA: U kojoj mjeri prvostepena presuda liderima DF-a u slučaju pokušaja terorizma kao i pitanje donošenja zakona o slobodi vjeroispovijesti opterećuju potencijalni dijalog o izbornim zakonima?
RAKOČEVIĆ: Dugo trajanje DPS-a se oslanja, između ostalog, na našoj nepokolebljivoj namjeri da gradimo institucije i da ih činimo nezavisnim. O sudskim procesima ne govorimo do njihove pravosnažnosti te stoga ne vjerujem da to može biti kočnica razgovora u parlamentu. Zakon o slobodi vjeroispovijesti je logičan slijed naših programskih načela i političkih uvjerenja. Smatramo da će taj zakon kvalitetno unaprijediti predmetnu oblast a i osnažiti temelje države Crne Gore. Spremni smo na kompromise na mnoge teme, ali na kompromise sa državom i vladavinom prava i pravde, nikako.