Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović poručio je, u intervjuu Pobjedi, da razumije osjetljivost poslanika DF-a, ali da ne podržava njihove radikalne poteze kojima su željeli poslati političku poruku kao odgovor u vezi sa obavezom svjedočenja poslanika Nebojše Medojevića i Milana Kneževića.
“Kolege poslanici iz Demokratskog fronta učesnici su političkog života sa dosta iskustva, te vjerujem da će procijeniti da se za svoje političke interese najefikasnije mogu boriti dominantno u Skupštini Crne Gore. Jer, građani su u više navrata pokazali zrelost time što ne pružaju baš rado vaninstitucionalnu podršku političkim subjektima koje su birali za djelovanje u institucijama. Cijenu tog iskustva mnogi su već platili, a mali broj njih još uvijek iz svoje političke perspektive insistiraju na takvom pristupu”, kazao je Brajović.
Prema njegovim riječima nedavni događaji u vezi sa dva poslanika DF-a logično su uzdrmali sve intenzivniji parlamentarni politički dijalog.
“Bilo koje iskakanje iz redovne skupštinske agende i dijaloga koji, po prirodi stvari, usljed raznorodnog političkog diskursa ne može biti harmoničan, na neki način može se smatrati problematičnom situacijom. Svaka strana u ovoj priči misli da je postupila zakonito. Kao poslanik i kolega neću se baviti tumačenjem zakonskih odredbi, ali kao prvi među jednakima osjećam dodatnu odgovornost da doprinesem otklanjanju nesporazuma i stvaranju preduslova za vođenje otvorenog dijaloga. Od kada vodim Skupštinu, tokom dvije izazovne godine, insistiram na korektnom ophođenju i odgovornosti koju riječju i djelom u svakom trenutku, u Skupštini i van nje, moramo imati pred građanima koji su nas birali. Ne manju odgovornost svojim primjerom moramo pokazati pred državnim organima kada se to od nas traži. Razumijem osjetljivost poslanika Demokratskog fronta, ali ne podržavam njihove radikalne poteze kojima se željela poslati politička poruka kao odgovor u vezi sa obavezom svjedočenja poslanika Medojevića i Kneževića. Mislim da je realno da Demokratski front kao najbrojnija opoziciona poslanička grupa neće svojim odsustvom iz Skupštine politički prostor prepustiti drugim partijama”, ocijenio je on.
Na pitanje da li je kao predsjednik Socijaldemokrata, zadovoljan odnosima u koaliciji sa DPS-om i ostalim partnerima Brajović je odgovorio da je zadovoljan što se poštuje osnovna državna strategija i principi na kojima je formirana koalicija.
“Nema odstupanja od evropske i evroatlantske orijentacije i vrijednosti koje smatramo ključnim razvojnim parametrima za budućnost našeg društva. Različitih viđenja za pojedina rješenja svakako ima, ali ih otklanjamo otvorenim razgovorima,sučeljavanjem argumenata i pronalaženjem kompromisnih rješenja”, poručio je on.
Odgovarajući na pitanje kako sarađujete sa bivšim partijskim drugovima, je li se “otopio led” u odnosima SD-a i SDP-a Brajović konstatuje da i tokom partijskog mimoilaženja, sa njegove strane nije bilo uvreda, iznošenja detalja privatne prirode, uopšte ponašanja često svojstvenog političkim razmiricama bivših partijskih drugova.
“Naše različito viđenje političke budućnosti Crne Gore u jednom trenutku je dovelo do nemogućnosti daljeg zajedničkog rada i ja sam sa grupom istomišljenika formirao novu partiju Socijaldemokrate Crne Gore. Građani na izborima ocjenjuju i jedne i druge, a rezultati govore da smo mi napravili dobar izbor, jer smo u stalnom rastu i broja glasača i broja članova. Raduje me što nam se pridružuju i članovi bivše partije, procjenjujući da svoje političke ideje koje se nijesu promijenile evropska perspektiva moderne građanske države Crne Gore efikasnije mogu da sprovedu sa Socijaldemokratama. One koji su i dalje u SDP-u ne smatramo neprijateljima i zato nastojimo da kao i sa svim drugim predstavnicima političkog okruženja budemo u pristojnim odnosima i ostvarujemo korektnu komunikaciju”, rekao je on.
A na pitanje kako ocjenjuje rad Skupštine u proteklom periodu Brajović je odgovorio da je crnogorski parlament radio ono što treba da radi svaka institucija u interesu napretka društva: da u datim okolnostima djeluje na najbolji način.
“Kada sam nedavno sa saradnicima pravio plan aktivnosti i osvrnuo se na ono što je završeno, podsjetio sam se koliko je toga urađeno, koliko su se kao na traci smjenjivale sjednice plenuma, odbora, razmjene posjeta i drugi događaji. I koliko su obimne stručne pripreme obavljane u susret svim tim aktivnostima. Ako bih govorio u brojevima, donijeli smo gotovo 100 zakona, odbori su imali oko 300 sjednica sa gotovo 700 tačaka dnevnog reda… da ne nabrajam sad donijete odluke, kontrolna i konsultativna saslušanja. Tu su i naši forumi na kojima razgovaramo o temama od interesa za društvo, koji sa razlogom pobuđuju pažnju javnosti. Ono što smatram jednim od najvažnijih ostvarenja u 2018. jeste postizanje konsenzusa o tome da se mora razgovarati u Skupštini, makar tonovi u dijalogu često bili izrazito disonantni. Za predstojeće važne poslove u 2019, među kojima je i rad Odbora za unapređenje izbornog i drugog zakonodavstva, njegovanje tog dostignuća je od velikog značaja”, kazao je on.