Rat u Ukrajini ušao je u 736. dan.
Tusk: EU da shvati da je sila moćnija od Rusije
Poljski premijer Donald Tusk apelovao je danas na Evropsku uniju da se osvijesti da je i po broju stanovnika i BDP-u moćnija od Rusije i da konačno povjeruje da može da garantuje bezbjednost i svojim članicama i susjedima.
„Stanovništvo EU je brojnije od ruskog, naš BDP je veći. Evropa kao celina mora da povjjeruje da jeste sila koja može da garantuje bezbjednost i Evropi i svojim susjedima. Sada je vrijeme da se djela“, kazao je Tusk poslije razgovora sa norveškim premijerom Jonasom Gar Stjore u Varšavi.
Poljski i norveški premijer obećali su da su spremni da povećaju finansijsku pomoć Ukrajini, a poljski premijer upozorio je da iako u Poljskoj nema klasičnog rata hibridni rat je poljska svakodnevica.
Poljski premijer obećao je takođe da neće prihvatiti zahtjeve najradikalnijih medju poljskim poljoprivrednicima koji blokiraju granice i puteve tražeći da se zatvori granica sa Ukrajinom zbog nekontrolisanog uvoza poljoprivrednih proizvoda, bez limita i carina, što je solidarno uvela EU da se Ukrajini olakša finansiranje odbrane od Rusije i svakodnevnog života Ukrajinaca.
„To nijesu zahtjevi o kojima može da se pregovara. Nijesam premijer zbog toga da izvedem Poljsku iz EU ili da Poljska postane zemlja koja blokira granice sa Ukrajinom. Ali spremni smo da razgovaramo o limitima, ovi koje predlažu Brisel i Kijev za nas nijesu prihvatljivi“, rekao je Tusk.
Poljski premijer saopštio je da u četvrtak organizuje susret sa liderima poljoprivrednika koji protestuju, a kazao je da je takođe spreman da privremeno zatvori granicu sa Ukrajinom za uvoz, ali samo u dogovoru sa zvaničnim Kijevom, kako bi se izbjegle nepotrebne tenzije.
“Jedan broj će vam pokazati koliki imamo problem. U Evropi je u magacinima preko 20 miliona tona viška žitarica, u Poljskoj devet. A nije ni počela žetva. Nemamo trenutno infrastrukturu koja bi omogućila da se te žitarice izvezu. Tražićemo rješenje i sa EU i sa Ukrajinom i našim poljoprivrednicima“, kazao je Tusk.
Jedan od prijedloga Brisela i Kijeva da se riješe burni protesti poljoprivrednika širom Evrope jeste da se uvedu limiti čim uvoz pređe količine uvožene 2022/2023 godine ali Tusk je kazao danas da je to za Poljsku neprihvatljivo i da insistira da se uvođenje limita procjenjuje na osnovu uvoza iz vremena prije ruskog napada na Ukrajinu dok su još važila carine i kvote i kada je bio osjetno manji.
Poljski premijer rekao je da je medju predlozima njegove vlade poljoprivrednicima i pomoć u otkupu i kompenzacije za štete od nekontrolisanog uvoza iz Ukrajine.
Kako se bliže lokalni izbori početkom aprila radikalizuju se i protesti poljskih poljoprivrednika protiv Zelenog dogovora o klimatskim ciljevima EU iako je Evropska komisija u ključnim pitanjima zemljišta koje se ne obrađuje i pesticida i đubriva već popustila, kao i protiv uvoza iz zemalja van EU.
Sve češći su izgredi kada se na protestima pojavluju antiukrajinske poruke pa čak i jednom baner na traktoru sa pozivom ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da zavede red u Ukrajini, Briselu i u poljskoj vladi premijera Tuska.
Na protestu u utorak u Varšavi, na kome se po procjenama organizatora okupilo 50.000 poljoprivrednika, a, prema saopštenju gradskih vlasti, 10.000 demonstranata, učestvovali su i neki političari poljske opozicije ili radikalnih nacionalističkih pokreta poznati po antiukrajinskoj retorici, koju su pojačali pred lokalne poljske i izbore za Evropski parlament.
Orban: Mađarska neće slati trupe u Ukrajinu
Mađarska neće slati oružje ili trupe u Ukrajinu, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
Pendarovski: Usaglašena zajednička deklaracija, pomoći ćemo Ukrajini
Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski izjavio je da je na Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa u Tirani usaglašena zajednička deklaracija u kojoj je potvrđena stalna podrška Ukrajini.
Pendarovski je rekao da je deklaracija usklađena tako što su svi predlozi i amandmani učesnika samita ispoštovani.
Kako je rekao, glavno opredijeljenje u deklaraciji, a to je rečeno i na zatvorenoj sjednici, “bilo je da moramo ponovo da potvrdimo svoj stav da je potrebna stalna podrška Ukrajini.”
Istakao je da su se svi složili da Rusija svojom invazijom krši Povelju Organizacije Ujedinjenih nacija.
Moskva osudila muškarca za izdaju na deset godina zatvora
Vojni sud u Moskvi osudio je 33-godišnjeg Vjačeslava Ljutora na deset godina zatvora proglasivši ga krivim za izdaju, saradnju sa stranom državom i učešće u terorističkoj organizaciji, saopšteno je iz moskovskog Prvog odjeljenja.
Ruske vlasti pokrenule su 70 slučajeva izdaje 2023. godine, što je rekordan broj.
Fajon: Ruska agresija u Ukrajini mogla bi se proširiti na susjedne zemlje
Slovenija dijeli zabrinutost nekih političara i eksperata da bi Rusija mogla da započne rat protiv zemalja NATO-a ako pomoć Ukrajini ne bude dovoljna izjavila je potpredsjednica Vlade i ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon.
“Dijelim zabrinutost zemalja da bi se ruska agresija u Ukrajini mogla proširiti na susjedne zemlje. Zato činimo sve što je moguće da osiguramo mir”, rekla je ona u intervjuu za Ukrinform.
Fajon je rekla da je učestvovala na zasijedanjima Generalne skupštine i Savjeta bezbjednosti UN kako bi pokazala podršku Ukrajini.
“Prije dvije godine smo bili šokirani da bi susedna država mogla da napadne Ukrajinu, pribjegne tako brutalnoj agresiji”, rekala je slovenačka ministarka i poručila da “moramo uložiti sve napore da pronađemo političko rješenje za rat”.
Vladimir Kličko: Ukrajini je potrebna municija, a ne vojnici NATO-a
Bivši ukrajinski svjetski šampion u boksu Vladimir Kličko (47) izjavio je da je Oružanim snagama Ukrajine potrebna municija, a ne vojnici NATO-a.
“Debata o vojnicima NATO-a u Ukrajini odvlači pažnju. Ne trebaju nam njemački vojnici. Ne treba nam NATO vojnik. Sve ovo možemo da uradimo sa superiornim oružjem koje treba da dobijemo od slobodnog svijeta i od NATO-a. Potrebna nam je municija. Treba nam bolje oružje. Ne trebaju nam vojnici”, rekao je on u intervjuu Bildu, komentarišući razgovore o slanju zapadnih trupa u Ukrajinu.
FT: Procurjeli dokumenti otkrivaju kriterijume ruske vojske za nuklearni napad
Procurjeli vojni dokumenti obelodanili su rusku doktrinu o upotrebi taktičkog nuklearnog oružja, uključujući minimalne kriterijume za korišćenje taktičkog nuklearnog oružja, objavio je Fajnenšel tajms (FT).
Rusko taktičko nuklearno oružje je dizajnirano za upotrebu na bojnom polju u Evropi i Aziji i ima ograničeniji domet u poređenju sa strateškim nuklearnim oružjem, koje bi moglo da stigne do SAD.
List navodi da 29 ruskih vojnih dosijea, koji datiraju između 2008. i 2014. godine, ukazuju na prag “niži nego što je Rusija ikada javno priznala, prema ekspertima koji su pregledali i verifikovali dokumente”.
Zelenski doputovao u Albaniju
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je u Tiranu, saopštio je albanski ministar spoljnih poslova Igli Hasani.
Očekuje se da će Zelenski prisustvovati bezbjednosnom samitu koji uključuje Ukrajinu i šest zemalja zapadnog Balkana, što je prvi takav sastanak od kada je Rusija pokrenula specijalnu vojnu operaciju.
Hasani je ovim povodom napisao na mreži “Iks” da je ovo “ključni trenutak za njegovanje bilateralnih veza i solidarnosti sa Ukrajinom”.
Zelenski, koji je juče boravio u Saudijskoj Arabiji, trebao bi da se sastane sa albanskim premijerom Edijem Ramom, kao i pojedinim zvaničnicima iz regiona, prenosi Srna.
Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su se, kao članice NATO saveza, pridružile zapadnim sankcijama Rusiji i poslale oružje i opremu Ukrajini. Srbija i BiH nisu uvele sankcije Rusiji uprkos pritiscima Zapada.
Ruska PVO oborila ukrajinski dron iznad Belgoroda
Ruska PVO uništila je tokom noći ukrajinski dron iznad Belgorodske oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
“Pokušaj kijevskog režima da izvede teroristički napad upotrebom bespilotnih letjelica na ruske objekte je osujećen. Ukrajinski dron je uništen iznad Belgorodske oblasti od strane dežurnih jedinica PVO”, saopštilo je ministarstvo.
Ukrajinska vojska se povukla iz dva sela u blizini Avdejevke
Ukrajinska vojska saopštila je da se povukla iz još dva sela u blizini Avdejevke, grada na istoku zemlje koji su zauzele ruske snage, te tako izgubila još teritorije, dok su zalihe pomoći koja je stigla od zapadnih saveznika sve manje.
Visoki zapovjednik rekao je da su jedinice učvrstile nove odbrambene položaje zapadno od Avdejevke, a portparol ukrajinske vojske Dmitro Lihovij rekao je da su se jedinice povukle iz Sjevjerne i Stepove, dan nakon što je Kijev objavio da je napustio selo Lastočkine, prenosi Hina.
“Naše su se snage povukle iz malih sela Sjevjerne i Stepove… Teške borbe za Sjevjerne vodile su se juče uveče i u noći”, rekao je Lihovij dodavši da je Rusija pretrpjela znatne gubitke u toj bitci.
Ukrajina se povlači na položaje u ravnini s ostatkom istočnog fronta, na teren pogodniji za odbranu, rekao je Lihovij.
Sela Sjevjerne i Stepove prije invazije imala su ukupno manje od stotinu stanovnika.
Šolc: Neće biti vojnika evropskih zemalja ili članica NATO-a na tlu Ukrajine
Po završetku samita u Parizu gdje se dvadesetak evropskih čelnika dogovorilo o hitnoj većoj vojnoj i budžetskoj pomoći Kijevu, njemački kancelar odbacio je ideje Emanula Makrona o angažovanju trupa NATO u Ukrajini.
“Ono što je dogovoreno među saveznicima, važi i za budućnost, a to je da neće biti vojnika evropskih zemalja ili članica NATO-a na tlu Ukrajine”, rekao je Olaf Šolc.
Istakao je da su evropske države spremne da nabave oružje iz trećih zemalja, van Evrope, kako bi ubrzale isporuku vojne pomoći Ukrajini.
Kremlj upozorava da bi vojnici NATO-a u Ukrajini značili i direktan sukob sa Rusijom.
“U slučaju pojave vojnika Alijanse na teritoriji Ukrajine ne treba govoriti o vjerovatnoći, već o neizbježnosti sukoba”, naglasio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Američka ministarka finansija Dženet Jelen pozvala je saveznike Vašingtona da odmrznu imovinu Centralne banke Rusije vrijednu oko 300 milijardi eura i pošalju je Ukrajini.