Ponedjeljak, 29 Aprila, 2024
Rubrika:

UŽIVO Kijev: Nikopolj napadnut ruskim dronovima i artiljerijom; Borelj: Ishod rata će biti odlučen tokom proljeća i ljeta

Predstavnici 27 zemalja članica EU pristali su u Briselu na reviziju Evropskog mirovnog fonda (EPF), čime je osigurano pet milijardi eura za vojnu pomoć Ukrajini, javlja Tanjug. Kako prenosi Reuters, predstavnici Njemačke i Francuske prednjačili su u argumentima da se revizija usvoji. U Ukrajini se nastavljaju borbe na više frontova. Moskva tvrdi da je za 24 časa oboreno skoro 60 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad ruskih oblasti, dok je Kijev prijavio troje ubijenih u ruskim napadima na istoku zemlje.

Rat u Ukrajini ušao je u 750. dan.

Lavrov: Zapad faktički već vodi rat protiv Rusije

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da “Zapad efektivno vodi rat protiv Rusije u Ukrajini”.

Lavrov je u intervjuu za televiziju Solovjov uživo na pitanje da li je Zapad objavio rat Rusiji rekao – “Oni ga već vode“, prenosi TASS.

Na pitanje da li je direktan sukob sa NATO-om neizbježan, Lavrov je rekao da nije upoznat sa planovima Alijanse.

“Vjerovatno će biti prevrtljivi. Ili će reći, kao Njemci, daljinski ćemo usmjeriti smrtonosno oružje na ruske gradove, ili će reći da su samo instruktori koji sede i gledaju šta Ukrajinci rade”, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije.

Borelj: Ishod rata će biti odlučen tokom proljeća i ljeta

Ishod rata u Ukrajini biće odlučen ovog proljeća i ljeta, rekao je poslije sastanaka u Vašingtonu visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

Pozivajući na kontinuiranu podršku Ukrajini, usred sumnji u vezi sa nastavkom američke vojne pomoći Kijevu, Borelj je rekao novinarima da Ukrajina ne može da čeka rezultate američkih predsjedničkih izbora u novembru.

Kijev: Nikopolj napadnut ruskim dronovima i artiljerijom

Ruske trupe su napale Nikopoljski rejon Dnjepropetrovske oblasti artiljerijom i dronovima kamikazama, saopštio je šef Dnjepropetrovske oblasti Sergij Lisak

Navodi da ima razaranja i žrtava, ukupno je povrijeđeno šest osoba, a desetine zgrada je oštećeno.

“Tri puta su ruske trupe napale Nikopoljski region bespilotnim letjelicama kamikazama. Četiri puta su bili pokriveni teškom artiljerijskom vatrom. Okupatori su terorisali okružni centar“, napisao je na Telegramu Lisak.

Kijev: Rusija pogodila TV infrastrukturu na sjeveroistoku Ukrajine

Ruske bespilotne letjelice i projektili pogodili su komunikacionu infrastrukturu na sjeveroistoku Ukrajine.Televizijski i radio signali u pet gradova i mjesta su prekinuti, saopštili su zvaničnici u Kijevu.

“Pored fizičkog uništavanja infrastrukturnih objekata, neprijatelj pokušava da ometa ukrajinske radio stanice i satelitski signal ukrajinske televizije“, saopštila je Državna služba za specijalne komunikacije i zaštitu informacija Ukrajine.

Navodi se da je napad na objekte u Sumi i Harkovu, dio ruskog “informacionog rata” i da za cilj ima ograničavanje pristupa “istinitim informacijama i dijeljenje njihove propagande”.

Moskva: IAEA proslijeđene informacije o eksploziji u blizini nuklearke u Zaporožju

Stalna misija Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču dostavila je Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) informaciju o ukrajinskom napadu na kritično infrastrukturno postrojenje Zaporoške nuklearne elektrane, a dobile su je i zemlje članice IAEA, saopštio je stalni predstavnik Rusije Mihail Uljanov za RIA Novosti.

“Čim je ova informacija stigla u stalnu misiju Rusije u Beču, odmah smo proslijedili IAEA takozvani informativni cirkular, gdje smo iznijeli tok događaja, priložili mapu sa koje je jasno gdje je došlo do eksplozije, kontaktirali sekretarijat agencije i podsetili ih da kolege iz IAEA moraju nekako da odgovore na ovaj veoma opasan događaj“, rekao je diplomata.

Uljarev navodi da je ubrzo nakon rotacije osoblja IAEA u NE Zaporožje, 12. marta posle 18 časova, kada je u blizini ograde skladišta dizel goriva, eksplodirala eksplozivna naprava bez omotača težine 300-400 grama.

“Preporučili smo im da ne odugovlače sa odgovorom, pogotovo što su stručnjaci agencije na stanici izvedeni na lice mesta incidenta“, rekao je Uljanov.

Moskva: Eliminisano 5.962 stranih plaćenika koji se bore za Ukrajinu

Ruske oružane snage eliminisale su tokom rata u Ukrajini ukupno 5.962 strana plaćenika, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije na Telegram kanalu.

Većina plaćenika dolazi iz Poljske i od njih 2.960 eliminisano je 1.497, prenio je TASS.

Prema statistici koju je objavila Moskva, Gruzija zauzima drugo mjesto po eliminisanim plaćenicima – 561 militant eliminisan od 1.042 militanta, eliminisana je 561 osoba.

Od 1.113 plaćenika iz SAD, 491 je eliminisan, kao i 422 od 1.005 kanadskih plaćenika i 360 od 822 plaćenika iz Velike Britanije.

Tokom specijalne vojne operacije eliminisano je 147 od 256 francuskih plaćenika koji su stigli u Ukrajinu, navelo je Ministarstvo.

Ministarstvo odbrane Rusije je ranije saopštilo da su Oružane snage Rusije 16. januara izvele precizan udar na lokaciju privremenog razmještaja stranih plaćenika u Harkovu, pri čemu su Francuzi činili većinu plaćenika.

U napadu je eliminisano preko 60 militanata, a ranjeno je preko 20 plaćenika.

Nakon toga, francuski ambasador u Moskvi Pjer Levi pozvan je u rusko Ministarstvo spoljnih poslova i rečeno mu je da je smrt Francuza u potpunosti odgovoran zvanični Pariz.

Stoltenberg: Saveznici treba da pojačaju isporuku oružja Ukrajini

Saveznici u NATO ne obezbjeđuju Ukrajini dovoljno municije i to ima posljedice na bojnom polju svakog dana, kaže generalni sekretar NATO Jens Soltenberg dodavši da je su Rusi u stanju da svakodnevno nadmaše Ukrajince.

“Veliki je izazov i to je jedan od razloga zašto su Rusi uspjeli da ostvare određeni napredak na bojnom polju tokom posljednjih nedjelja i mjeseci“, naveo je Soltenberg.

Šef Alijanse navodi da je hitno potrebno da ukrajinski saveznici donesu neophodne odluke i obezbijede više municije Ukrajini.

Bundestag ponovo protiv slanja “taurusa” Ukrajini

Većina poslanika Bundestaga glasala je protiv nove rezolucije najveće opozicione poslaničke grupe CDU/CSU, kojom se zahtijeva da Njemačka pošalje krstareće rakete dugog dometa “taurus” Ukrajini.

Za odbacivanje rezolucije glasalo je 495 parlamentaraca od 690 prisutnih, 190 je glasalo za, a još pet je bilo uzdržano. Sastanak su prenosili lokalni TV kanali.

Glasanju je prethodila jednoipočasovna debata o predlogu konzervativne opozicije.

Njemački kancelar Olaf Šolc je dan ranije u Bundestagu odbacio mogućnost slanja projektila “taurusa” u Ukrajinu, jer je za njihovu efikasnu upotrebu potrebno je angažovanje njemačkog vojnog osoblja, a to je upravo linija koju on ne želi da pređe.

Ovo je već treći pokušaj opozicione frakcije da dobije podršku parlamenta po pitanju transfera Ukrajini sistema naoružanja.

Rusija stavila na crnu listu više od 200 američkih državljana

Moskva je stavila na crnu listu više od 200 američkih država uključenih u rusofobičnu politiku Vašingtona, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

U kontekstu odmazde za sve brojnije sankcije koje su američke vlasti masovno uvele protiv ruskih građana zbog ‘podrške Kremlju i specijalne vojne operacije’, ulazak u Rusku Federaciju zabranjen je za 227 Amerikanaca”, navodi se u saopštenju, prenosi agencija RIA Novosti.

Rusija je zabranila ulazak u zemlju Endruju Rolingu, zamjeniku komandanta američke vojske u Evropi i Africi, kao i nizu zamjenika ministara i novinara, prenio je Tas.

Među sankcionisanima se nalaze i prve zamjenice pomoćnika sekretara američkog ministarstva energetike Džulija Serkejra i Ketrin Haf.

Stoltenberg priznao: Kijev NATO raketama gađao ruske brodove

Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.saopštio je da su ukrajinske snage ranije napale brodove ruske Crnomorske flote raketama koje je isporučio NATO, prenosi Izvestija.

On je tu informaciju saopštio na konferenciji za novinare, predstavljajući godišnji izvještaj o aktivnostima bloka. Događaj je prenošen na kanalu NATO Jutjub.

Prema Stoltenbergu, ovi napadi ukrajinskih trupa izvedeni su projektilima “skalp” i “storm šadov”. On je izrazio mišljenje da to “otvrđuje važnost povećanja isporuke raketa” Kijevu.

Rekao je da postoji hitna potreba da saveznici iz NATO-a pojačaju isporuku municije i oružja Ukrajini, prenosi Rojters.

“Pitanje je političke volje za donošenje odluka”, naveo je Stoltenberg.

Kijev: Ruski izbori na okupiranim teritorijama ništavni

Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine proglasilo je glasanje za ruske predsjedničke izbore koji se održavaju na okupiranim teritorijama Ukrajine nezakonitim i nevažećim i pozvalo svoje međunarodne partnere da ne priznaju rezultate.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, izborna kampanja na teritorijama koje je okupirala Rusija pokazala da je Moskva demonstrirala “kontinuirano flagrantno nepoštovanje normi i principa međunarodnog prava”.

Medvedev predložio rusku formulu mira za Ukrajinu

Volja Ukrajine za pregovorima trenutno nije vidljiva, zbog čega je potrebna ruska mirovna formula, rekao je na Telegramu zamhenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

“Kada čujem izraz `formula mira Zelenskog`, osećam neodoljiv osjećaj gađenja, koji se brzo pretvara u osećaj srama zbog lošeg nadrealizma onoga što se dešava“, rekao je Medvedev.

Prema ruskoj formuli, kako navodi Medvedev, Ukrajina mora da prizna poraz u sukobu, međunarodna zajednica mora da prizna kijevski režim kao nacistički i nemogućnost Ukrajine da se pridruži međunarodnim vojnim savezima bez pristanka Rusije.

Medvedev je takođe pozvao na ostavku svih ustavnih vlasti u Ukrajini i na isplatu odštete Rusiji. Riječ je o isplatama rođacima poginulih Rusa, kao i o isplatama za štetu po zdravlje ranjenih.

On je takođe napomenuo da prema ruskoj formuli, privremeni parlament Ukrajine mora priznati njenu teritoriju kao rusku i potpisati akt o ponovnom ujedinjenju.

Spriječen pokušaj upada ukrajinske vojske u Belgorodsku oblast

Pokušaj Oružanih snaga Ukrajine da izvrše prodor na pograničnu teritoriju Ruske Federacije u Belgorodskoj oblasti je osujećen, saopštilo rusko Ministarstvo odbrane.

“Neprijateljski gubici su iznosili 195 ljudi, kao i pet tenkova i nekoliko drugih oklopnih vozila”, saopštava to Ministarstvo.

Starojt: Novi pokušaji diverzanata da uđu u Tetkino u Kurskoj oblasti

Ruska garda, Oružane snaga i zaposleni u pograničnom odjeljenju FSB Rusije, odbijaju nove napade ukrajinskih diverzantsko-izviđačkih grupa (DRG) u blizini sela Tetkino, Kurska oblast, obavijestio je Roman Starojt.

Prema njegovim riječima, graničari FSB i ruska vojska su odbili ove pokušaje.

“Nisu i neće im dozvoliti da to urade”, poručio je gubernator.

Ranije je ruska vojska saopštila da su 12. marta ukrajinski diverzanti pokušali da uđu u selo Tetkino.

Sinegubov: Gađana televizijska infrastruktura u Harkovu

Najnoviji udari Rusije na oblast Harkova pogodili su niz infrastrukturnih objekata za televizijski prenos tokom noći, rekao je Oleg Sinegubov, načelnik regionalne vojne uprave.

“Neprijatelj je ove noći pokrenuo baraž iz bespilotnih letilica na naše objekte televizijske infrastrukture širom regiona. Radovi na popravci su u toku. Neprijateljska artiljerija i minobacači pogodili su skoro 15 naselja u oblasti Harkova, napisao je Sinegubov na Fejsbuku.

Šestoro povrijeđenih u napadu na Belgorod

U napadu ukrajinske vojske na Belgorod, šest osoba je povrijeđeno, objavio je na Telegram kanalu gubernator Belgorodske oblasti Vjačeslav Glatkov.

On je napomenuo da je prema ažuriranim podacima šest osoba povrijeđeno, svi su prebačeni u medicinske ustanove.

Povrijeđena su četiri muškarca i dvije žene.

Hapšenje u Sankt Peterburgu zbog planiranja terorističkog napada

U Sankt Peterburgu je otkriven ogranak tajne organizacije čiji su članovi, po nalogu ukrajinske vojne obavještajne službe, planirali da stave otrov u prehrambene proizvode namijenjene osoblju ruskog Sjevernog vojnog okruga i stanovništvu u okupiranim oblastima Ukrajine, javlja RIA Novosti.

Kako je saopštila ruska Obavještajno-bezbjednosna služba (FSB), ogranak te organizacije, pod nazivom “Ruski dobrovoljački korupus”, činila su četiri muškarca “radikalne desničarske ideologije” koji su svoje aktivnosti vršili u Sankt Peterburgu. Sva četvorica su privedeni.

“Ruski dobrovoljački korupus” je u Rusiji označen kao teroristička organizacija, podsjeća RIA Novosti.

EU izdvojila novih pet milijardi eura za pomoć Ukrajini

Predstavnici 27 zemalja članica EU pristali su u Briselu na reviziju Evropskog mirovnog fonda (EPF), čime je osigurano pet milijardi eura za vojnu pomoć Ukrajini, javlja Tanjug.

Kako prenosi Reuters, predstavnici Njemačke i Francuske prednjačili su u argumentima da se revizija usvoji.

Francuska je insistirala na snažnoj politici “kupovine evropskih proizvoda” za oružje koje ispunjava uslove za refundiranje, dok je Njemačka zahtijevala da se bilateralna pomoć uzme u obzir pri određivanju veličine doprinosa zemalja fondu.

Prethodno je fond korišten za izdvajanje oko 6,1 milijarde eura za vojnu pomoć Ukrajini.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell predložio je prošle godine stvaranje novog novčanog fonda isključivo za pomoć Kijevu, odnosno Fonda za pomoć Ukrajini, unutar EPF-a, sa budžetom do pet milijardi eura godišnje za naredne četiri godine.

Nastavljene borbe na više frontova

U Ukrajini se nastavljaju borbe na više frontova. Moskva tvrdi da je za 24 časa oboreno skoro 60 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad ruskih oblasti, dok je Kijev prijavio troje ubijenih u ruskim napadima na istoku zemlje.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin, istovremeno, izjavio je da je njegova zemlja spremna da upotrijebi nuklearno oružje ako postoji prijetnja ruskoj državnosti, suverenitetu ili nezavisnosti.

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, takođe, navela je da bi zbog akcija NATO-a rat mogao da izmakne kontroli, kao i da bi Zapad trebalo da odustane od ideje da strateški porazi Moskvu.

Sa druge strane, Leonid Volkov, dugogodišnji pomoćnik preminulog ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, napadnut je u Vilnjusu, a predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda optužio je Rusiju da stoji iza napada.

Nauseda je, takođe, podržao slanje zapadnih trupa u Ukrajinu, ističući da strah od reakcije Kremlja ne smije da bude odlučujući faktor u odluci evropskih zemalja.

Za to vrijeme, Evropska unija i Češka su najavile nove pakete vojne pomoći Ukrajini. Brisel će poslati Kijevu još pet milijardi eura, dok je Prag obećao da će, u okviru češke inicijative, do juna poslati artiljerijske granate.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve