U Avganistanu zbog gladi prodaju ćerke i bubrege: Jedva se snalazimo za hljeb

U Avganistanu temperatura je odavno ispod nule, a ekonomska kriza koja je zavladala od kada su vlast nad ovom državom preuzeli talibani postaje sve pogubnija- milioni ostaju potpuno gladni i prepušteni na milost i nemilost zime koja dolazi. Jedna od njih je i Delarama Rahmati koja je da bi prehranila svoju djecu prodala ćerke, ali to nije bilo dovoljno – prodala je i bubreg.

Otkako su prije četiri godine napustili porodičnu kuću u provinciji Badgis, porodica Rahmari živjela je u kolibi od blata sa plastičnim krovom u jednoj od sirotinjskih četvrti grada Herata. Suša je učinila njihovo selo nepodomnim za život, a zemlju neobradivom. Kao i 3,5 miliona Avganistanaca koji su bili primorani da napuste svoje domove, Rahmat živi u naselju za interno raseljena lica (IDP).

Za nju nema posla. Na sreću, 50-godišnjakinja ima nešto novca kojim može da izmiri bolničke troškove za dva svoja sina, od kojih je jedan paralizovan, a drugi mentalno bolestan.

„Bila sam prinuđena da prodam dvije svoje ćerke, jednu osmogodišnjakinju i šestogodišnjakinju“, kaže ona.

Dodaje da ih je prodala prije nekoliko mjeseci za oko 1.700 eura, porodicama koje ne poznaje. Njene ćerke će ostati sa njom dok ne uđu u pubertetsko doba, a zatim će biti predate strancima.

Ugovoreni brakovi u Avganistanu nisu neuobičajeni, ali se djevojčice odgajaju kod kuće dok malo ne porastu. Međutim, kako se ekonomska kriza u zemlji produbljuje, porodice sve češće predaju djecu u sve mlađem uzrastu, jer ne mogu da im obezbijede hranu.

Ipak, prodaja budućnosti njenih ćerki nije bila jedina bolna odluka koju je Rahmati morala da donese.

„Zbog duga i gladi bila sam prinuđena da prodam bubreg“, kaže Rahmati.

Rahmati je prodala svoj desni bubreg za nešto više od hiljadu eura. Ali njen oporavak od operacije nije bio lak i sada je, kao i njen suprug, bolesna, a nema novca da posjeti ljekara.

“Jako sam bolesna. Ne mogu da hodam jer je rana inficirana. Veoma je bolno”, kaže Rahmati i dodaje da je primalac bubrega platio samo operaciju, dvije noći u bolnici i prvi račun za ljekove.

40 miliona gladnih Avganistanca

Ona nije jedina koja se na tako nešto odlučila. Više od polovine od 40 miliona stanovnika Avganistana suočava se sa „ekstremnim nivoom gladi, a još skoro devet miliona njih je u opasnosti je da ostane gladno. Stoga, za sve veći broj Avganistanaca, prodaja bubrega postaje jedini način da se prehrani.

„Prošli su mjeseci otkako smo posljednji put jeli pirinač. Jedva se snalazimo za hleb. Tri dana u nedjelji, ne možemo da priuštimo večeru“, kaže Salahudin Taheri, koji živi u istoj sirotinjskoj četvrti kao i porodica Rahmati.

Taheri, 27-godišnji otac četvoro djece, traži kupca za svoj bubreg.

„Već mnogo dana pitam privatne bolnice u Heratu da li im treba bubreg. Čak sam im rekao da ako im hitno zatreba, mogu da ga prodam ispod tržišne cijene, ali nisam dobio odgovor. Moram da nahranim svoju djecu, nemam drugog izbora”, kaže Taheri.

U proteklih pet godina u bolnicama u pokrajini Herat obavljeno je oko 250 transplantacija bubrega, kaže Asif Kabir, direktor bolnice u pokrajini.

„Cijena transplantacije bubrega je oko tri hiljade eura, i na to se dodaje cijena bubrega”, kaže Kabir.

Ali pravi broj operacija je daleko veći. Doktor koji radi u jednoj od bolnica rekao je da se broj transplantacija naglo povećao.

Broj transplaticija se povećao

“Većinom se radi o raseljenim licima, koji žive u logorima, sirotinjskim četvrtima Herata. Mušterije takođe odlaze u kampove za raseljene kako bi pronašle jeftin bubreg”, rekao je doktor, prenosi Gardijan.

Saied Ashraf Sadat, aktivista civilnog društva u Heratu istražuje ilegalnu trgovinu bubrezima od maju 2021. godine.

„Utvrdili smo da bolnice ne rade po zakonu. Veća potražnja za transplantacijom bubrega je van Avganistana. Zemljama poput Irana su potrebni bubrezi, a siromašni Avganistanci su primorani da ih prodaju”, rekao je Sadat.

Dodaje da je istraga u kojoj je on učestvovao identifikovala dvije bolnice u Heratu u kojima se obavljaju operacije transplantacije bubrega; u jednoj od njih je izvršeno 194 operacije, a u drugoj 32, ali je više od 500 ljudi tvrdilo da je prodalo svoj bubreg, čak njih 100 je iz jednog sela u Heratu.

„Ovo pokazuje da su bubrezi odnijeti van Avganistana. Na primjer, bubreg se kupuje za dvije i po hiljade eura u Avganistanu, prodaje se za više od 13.000 eura van zemlje“, kaže Sadat.

Dodaje da je izvjesno da su ljekari umiješani u ilegalnu trgovinu, ali to nije zvanično utrvđeno jer je istraga obustavljena zbog pogoršanja bezbjednosne situacije.

Ovi podaci ne iznenađuju s obzirom na to da se Avganistan nalazi na ivici „humanitarne krize i ekonomskog kolapsa“, prema podacima Ujedinjenih nacija.