Oko polovini svjetskog stanovništva prijeti rizik od smrtonosnih bolesti zato što nemaju pristup sanitarnim toaletima, podaci su Ujedinjenih nacija (UN).
Uslijed loših sanitarnih uslova, dešava se da otpad zagadi pijaću vodu, što vodi do pojave kolere i drugih smrtonosnih bolesti.
Dok su pojedine zemlje, kao što je Indija, uspjele da unaprijede sanitarne uslove, klimatske promjene stvaraju dodatne izazove u raznim dijelovima svijeta.
Ujedinjene nacije su 2013. godine proglasile 19. novembar za Svjetski dan toaleta, kako bi skrenule pažnju na globalnu higijensku krizu.
Djeca u zonama sukoba imaju triput veće šanse da izgube život uslijed bolesti koje su povezane sa lošim higijenskim uslovima, nego od nasilja, upozorava UNICEF.
Procjenjuju da oko 400.000 djece mlađe od pet godina – oko 1.000 dnevno, svake godine premine od bolesti koje bi mogle biti spriječene kada bi više ljudi imalo pristup bezbjednoj vodi za piće i boljim sanitarnim uslovima.
Oko polovine djevojčica širom Afrike odustaje od školovanja zato što nemaju pristup toaletima, što povećava rizik od seksualnih napada.
„Za napredak je neophodno prevazići predrasude u vezi sa ovom temom, zato što se radi o fundamentalnoj usluzi, od koje svakodnevno zavisi zdravlje svih nas“, kaže Kejt Medlikot, stručnjakinja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za sanitaciju i upravljanje otpadom, za BBC.
Sa najvećim izazovima suočene su zemlje Podsaharske Afrike, Južne Azije i Okeanije, podaci su UN-a.
Vršenje nužde na otvorenom
Broj ljudi širom svijeta, koji vrše nuždu na otvorenom, u posljednje dvije decenije smanjio se za više od dvije trećine.
Međutim, za oko 419 miliona ljudi, priroda i javna mjesta je i dalje su jedini dostupan „toalet“, upozoravaju iz SZO.
Nigerija, najmnogoljudnija zemlja Afrike je u svjetskom vrhu – 46 miliona ljudi, što je oko 23 odsto stanovništva te zemlje, vrši nuždu na otvorenom.
„Uz ovako lošu statistiku, iskorjenjivanje ove prakse u Nigeriji pretvorilo se u pitanje nacionalnog dostojanstva“, kaže za BBC Kolavole Banvo, programski direktor međunarodne nevladine organizacije Voterejd Nigerija (WaterAid Nigeria).
Oko 95 miliona Nigerijaca nema pristup osnovnim sanitarnim uslugama, pa se ova zemlja često bori sa epidemijama kolere.
Ova bolest je u mnogim razvijenijim zemljama iskorijenjena uvođenjem kanalizacije i sistema za prečišćavanje vode.
Skoro 400 ljudi izgubilo je život tokom posljednje epidemije kolere u Nigeriji, koja je izbila u januaru 2023. godine u državi Borno, na sjeveru zemlje.
Nigerija je postavila cilj da iskorijeni vršenje nužde na otvorenom do 2025. godine.
Prema procjeni UNICEF-a, potrebno je izgraditi oko 3,9 miliona toaleta, kako bi cilj bio postignut.
U oktobru 2022. godine, država Jigava postala je prva u Nigeriji, koja je uspjela da stane na put ovoj praksi.
Gdje je Balkan na svjetskoj mapi?
Dok polovina svjetskog stanovništva živi bez pristupa sanitarnim toaletima, veliki dio Balkana pokriven je kanalizacionom mrežom, podaci su Svjetske banke.
U Albaniji, jednoj od najsiromašnijih zemalja Evrope, skoro cjelokupno stanovništvo ima pristup osnovnim sanitarnim uslugama, što znači da domaćinstva ne moraju da dijele toalete.
Oko 56 odsto stanovnika te zemlje imalo je pristup bezbjednim sanitarnim uslugama u 2021, pokazuju posljednji dostupni izvještaji.
Ipak, čučavci i poljski toaleti i dalje su stvarnost i u ovom dijelu svijeta, iako predstavljaju rizik po zdravlje, a ovaj problem posebno pogađa djecu školskog uzrasta.
Stotine škole širom Balkana još uvijek nema sanitarne toalete, a među drugim problemima su nedostatak sapuna, toalet papira, kao i uslova za održavanje menstrualne higijene.
Procjenjuje se da oko 100 škola u Srbiji nema toalet ili su u njima nužnici bez mogućnosti ispiranja, pokazao je posljednji dostupan izvještaj Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ iz 2018. godine.
U Crnoj Gori, većina škola ima tekuću vodu, ali sanitarni uslovi su „na ograničenom nivou“, sa školama koje i dalje imaju čučavce, pokazalo je istraživanje Instituta za javno zdravlje Crne Gore za 2023. godinu.
Korak naprijed
Međunarodne agencije upozoravaju na sanitarnu krizu, ali takođe ističu da se situacija u svijetu poboljšava – od 2000. godine do danas, 2,5 milijardi ljudi je dobilo pristup bezbjednim higijenskim uslovima.
Nigerija je danas zemlja sa najvećim brojem ljudi koji vrše nuždu na otvorenom.
Prije manje od decenije, to je bila Indija, ali su vlasti ove zemlje uspjele da preokrenu situaciju.
U Indiji je 2014. godine živjelo 90 odsto ljudi Južne Azije, odnosno više od 600 miliona ljudi, koji su vršili nuždu na otvorenom.
U to vrijeme, oko petine indijskih škola nije imalo ženski toalet.
Vlasti Indije pokrenule su akciju izgradnje toaleta, koja važi za najmasovniju u svijetu – za 60 mjeseci, izgrađeno je oko 110 miliona toaleta, što može da podmiri potrebe oko 600 miliona ljudi.
Iako je premijer Indije Narenda Modi 2019. godine saopštio da je vršenje nužde na otvorenom iskorijenjeno u ruralnim područjima, UNICEF kaže da na tom planu ima još posla.
Rizici po zdravlje
Iskorjenjivanje prakse vršenja nužde na otvorenom je tek prvi korak.
Bangladeš, azijska država od 169 miliona stanovnika, 2015. godine je uspjela da stane na put ovoj praksi.
Međutim, bezbjedan pristup sanitarnim uslugama danas ima manje od polovine stanovnika ove mnogoljudne zemlje.
„Manje od jednog procenta stanovništva vrši nuždu na otvorenom, ali i dalje zaostajemo na planu higijene“, kaže za BBC Hasin Jahan, programska direktorka Voterejd Bangladeš (WaterAid Bangladesh).
Obavezujući se da postigne ciljeve održivog razvoja UN-a, Bangladeš planira da obezbjedi pristup higijenskim uslovima za cjelokupno stanovništvo do 2030. godine.
Jahan ističe da je za postizanje cilja neophodno boriti se i protiv siromaštva.
Samo u Daki, glavnom gradu Bangladeša, 4,4 miliona ljudi – oko petine stanovnika, živi u takozvanim slamovima, nesanistarnim naseljima.
„Po nekoliko porodica dijeli jedan toalet, što se smatra nebezbjednim, a zbog nedostatka prostora nemaju gdje da izgrade pojedinačne toalete za sopstvena domaćinstva“, pojašnjava Jahan.
Riješenje
Sve je teže pronaći riješenja za ove probleme.
Razmjere problema su velike, a čini se da je riješenje jednostavno – izgradnja toaleta i kanalizacionih sistema širom svijeta.
„Ali, to je samo mali dio riješenja“, kaže za BBC En Tomas, viša savjetnica UNICEF-a za sanitaciju i higijenu.
Drugi faktori, kao što su urbanizacija i klimatske promjene, otežavaju put ka pronalaženju riješenja.
Tomas dodaje da savremene vrste toaleta, koji nisu povezani sa kanalizacijom, predstavljaju alternativu, naročito u zemljama koje su pogođene poplavama izazvanim klimatskim promjenama.
Toaleti bez cijevi i kanalizacije
Jedno od mogućih riješenja su tehnološki napredni toaleti, koji samostalno prerađuju otpad, a ne zahtjevaju povezivanje na kanalizacionu mrežu.
Rade na struju, ali ona može da se proizvede uz pomoć solarnih panela.
Ovakvi izumi su od posebnog značaja za zemlje koje imaju problem sa snabdjevanjem vodom.
Jedno od troje djece u svijetu – oko 739 miliona, živi u dijelovima svijeta gdje vlada nestašica vode, navodi se u novom izvještaju UNICEF-a.
Uslijed klimatskih promjena, voda bi u budućnosti mogla da postane još dragoceniji resurs.
Iako toaleti koji koriste malo ili nimalo vode predstavljaju potencijalno riješenje za dijelove svijeta pogođene nestašicama, za sada su skupa investicija.
Stručnjaci kažu da će razvoj ovakvih tehnologija u godinama koje dolaze postati prioritet, jer klimatske promjene pogađaju kako siromašne, tako i bogate zemlje.