Utorak, 7 Maja, 2024
Rubrika:

Sumnje SAD u brz uspjeh ukrajinske kontraofanzive

Čini se da Kijevu ponestaje opcija u kontraofanzivi za koju su zvaničnici tvrdili da je ključna operacija Ukrajine za oslobađanje značajnog djela teritorije koje su pod okupacijom ruskih snaga, ističe Vašington post

Posle sporog napredovanja ukrajinskih snaga u prva dva mjeseca kontraofanzive koju je Kijev pokrenuo za oslobađanje teritorija pod kontrolom Rusije, u SAD se sve više sumnja da će Ukrajina ove godine ostvariti ciljeve svojih ofanzivnih operacija, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Zbog slabog napretka na frontu, ali i manjka ostvarivih ciljeva sukobljenih strana, rat u kojem je, prema podacima SAD, poginulo ili ranjeno gotovo 500.000 ukrajinskih i ruskih vojnika, mogao bi godinama da potraje.

Čini se da Kijevu ponestaje opcija u kontraofanzivi za koju su zvaničnici tvrdili da je ključna operacija Ukrajine za oslobađanje značajnog djela teritorije koje su pod okupacijom ruskih snaga, ističe Vašington post.

Posle više od dva mjeseca borbi, kontraofanziva pokazuje znake posustajanja, pošto je napredak ukrajinskih snaga ograničen na nekoliko sela, dok ruske trupe napreduju na sjeveru, piše list, ukazujući da nemogućnost Ukrajine da ostvari odlučujući uspjeh na bojnom polju podstiče strahove da sukob ulazi u pat poziciju i da bi međunarodna podrška Kijevu mogla da oslabi.

Novi povjerljivi američki obavještajni izveštaj predviđa da ukrajinske snage u kontraofanzivi neće uspjeti da ove godine stignu do ključnog grada Melitopolja na jugoistoku zemlje. S druge strane, podvlači Vašington post, očekuje se da će u SAD biti sve glasniji pozivi na smanjenje pomoći Ukrajini kako se budu približavali predsjednički izbori u novembru 2024. godine.

Analitičari kažu da je malo vjerovatno da će Ukrajina napraviti prodor u ofanzivi bez naprednog oružja ili potpunog angažovanja snaga koje se i dalje drže u rezervi. Ukrajinski i zapadni zvaničnici dotle pozivaju na strpljenje, navodeći da je napredovanje sporije nego što se očekivalo, ali insistiraju na tome da Ukrajina ostvaruje stabilne dobitke.

Američki zvaničnici su sve kritičniji prema strategiji ukrajinske kontraofanzive, ali i sve pesimističniji u pogledu njenih šansi za uspjeh, što, prema ocjeni Fajnenšel tajmsa, produbljuje tenzije između Kijeva i Vašingtona u najkritičnijoj tački rata od početka ruske invazije.

SAD i Ukrajina su prvobitno planirale proljećnu ofanzivu koja bi tokom ljeta brzo potisnula ruske okupacione snage, ali je, kao navodi britanski list, spor napredak na terenu naveo Kijev da se vrati tradicionalnijoj taktici, umjesto manevara kombinovanih snaga kojima su SAD i druge zapadne zemlje obučavali ukrajinske snage ranije ove godine.

Jedna od tačaka napetosti između američkih i ukrajinskih zvaničnika tiče se pitanja kako je Kijev rasporedio vojsku. Američki zvaničnici ohrabruju Ukrajinu da manje izbjegava rizik i da u potpunosti usmjeri svoje snage na glavnu osovinu kontraofanzive na jugu zemlje kako bi došla do šanse da probije ruske linije i stigne do Azovskog mora, čime bi se presjekla teritorija pod ruskom kontrolom – kopneni most koji spaja jug Ukrajine s Krimom.

Vašington je takođe tražio od Kijeva da pošalje više borbene moći na jug i da prestane da se koncentriše na istok, gdje je angažovao gotovo polovinu svojih snaga. Međutim, ukazuje Fajnenšel tajms, Ukrajina je umjesto toga rasporedila neke od svojih najboljih borbenih jedinica za napore da oslobodi Bahmut.

Zvaničnici u Kijevu, uključujući predsjednika Volodimira Zelenskog i neke od kritičara administracije predsjednika SAD Džozefa Bajdena, pozivaju Zapad da pošalje Ukrajini teško naoružanje i kažu da će napredovanje u kontraofanzivi biti i dalje sporo ako Vašington ne pošalje oružje dugog dometa koje bi podržalo snage na terenu.

Neki analitičari kažu da je fokus Kijeva na dalekometno oružje pogrešno, s obzirom na njegov skromni uticaj u ratu koji se sve više vodi artiljerijom, uključujući kasetnu municiju koju su SAD nedavno poslale Ukrajini.

Rat u Ukrajini je u opasnosti da se otegne nekoliko godina, piše Volstrit džurnal, navodeći da razlog za to nije samo spor razvoj na frontu, već i to što niko od glavnih aktera nema jasne i ostvarive političke ciljeve.

Glavni cilj Ukrajine da povrati svu svoju teritoriju je najjasniji, ali i teško ostvariv, s obzirom na ograničenja zapadne podrške. SAD i ključni evropski saveznici poput Njemačke žele da spriječe Rusiju da pobijedi, ali se plaše troškova i rizika pomoći koja bi Ukrajinu dovela do takve pobjede.

Zato zapadni zvaničnici razmatraju velike nagodbe za okončanje rata, ali se one ne poklapaju ni s ciljevima Kijeva, ni s ciljevima Moskve. Deklarisani ciljevi ruskog predsjednika Vladimira Putina su najelastičniji, od ambicioznih imperijalnih planova do ograničenijeg otimanja ukrajinske zemlje, a i mijenjaju se sa situacijom na terenu, navodi američki list.

Bajden je rekao da je cilj američke pomoći da Ukrajini omogući najbolju poziciju za eventualne mirovne pregovore, bez navođenja pod kojim uslovima treba da pregovara. Ranije ove godine, Vašington, Berlin i drugi su se nadali da će se otvoriti šansa za razgovore ove jeseni, ako kontraofanziva Kijeva ostvari značajan napredak na jugu i istoku Ukrajine.

Ipak, tokom cijelog rata, davanje Ukrajini odlučujuće vatrene moći sukobljavalo se s drugim prioritetom Zapada, s izbjegavanjem nekontrolisane eskalacije koja bi vodila u direktan rat s Rusijom ili navela Putina da iskoristi nuklearno oružje.

Ograničena brzina slanja pomoći Ukrajini bila je očigledna u višemjesečnim debatama na Zapadu o tome da li da Kijevu obezbijedi tenkove, avione i rakete dugog dometa.

Ograničeno naoružavanje ukrajinskih trupa doprinijelo je njihovim teškim gubicima tokom rata i njihovom bolno sporom napredovanju ovog ljeta protiv utvrđenih ruskih linija u regionima Zaporožja i Donjecka, a sad su američke obavještajne službe pesimistične u pogledu toga da li ukrajinske snage mogu da probiju rusku odbranu i stignu do Azovskog mora.

Američki zvaničnici kažu da se ukupan broj poginulih ili ranjenih ukrajinskih i ruskih vojnika od početka rata u Ukrajini pre 18 mjeseci približava zapanjujućem broju od 500.000, čemu su doprinijele velike žrtve ove godine, ukazuje Njujork tajms.

Zbog velikih gubitaka u prvim nedjeljama kontraofanzive, odnosno hiljada ubijenih ili ranjenih vojnika, kao i uništenja oružja dobijenog sa Zapada, Ukrajina je promijenila taktiku i vratila se pokušajima iznurivanja ruskih snaga napadima artiljerije i raketama dugog dometa, umjesto juriša preko minskih polja pod vatrom.

Američki zvaničnici brinu da bi Ukrajina tako mogla da ostane bez dragocjene municije, što bi donijelo prednost Putinu u ratu iznurivanja. Ukrajinski komandanti su se, međutim, odlučili za promjenu kako bi smanjili broj žrtava i sačuvali snage na frontu.

Ruski vojni gubici, rekli su zvaničnici, približavaju se broju od 300.000, što uključuje 120.000 poginulih i 170.000 do 180.000 ranjenih vojnika. Ukrajina je imala manje stradalih, blizu 70.000 ubijenih i od 100.000 do 120.000 ranjenih vojnika.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve