Vladajuća koalicija u Slovačkoj predvođena premijerom Eduardom Hegerom iz konzervativno-populističke stranke Olano (Obycejni lide a nezavisle osobnosti – Obični ljudi i nezavisne ličnosti) se raspala – a opozicija svim silama pokušava da preuzme vlast.
Povrh svega, bivši premijer Robert Fico iz lijeve populističke stranke Smer-SD (Smer-socialna demokracia) zalaže se za prorusku politiku, za kraj podrške Ukrajini i promjenu spoljne politike Slovačke sličnu onoj koju vodi Mađarska.
Petomillionska zemlja je uz Poljsku, Češku i baltičke zemlje jedna od zemalja EU koje su Ukrajini pružile najveću podršku u borbi protiv ruske agresije.
“Demokratski svijet ne može dopustiti da ratni fanatici određuju svjetski poredak. Zato će se puna podrška Ukrajini nastaviti”, poručio je preko Tvitera premijer Heger krajem juna 2022. nakon telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
“U Ukrajini je rat između SAD i Rusije, a Ukrajina je pod potpunom kontrolom SAD”, poručuje istovremeno bivši premijer Fico u videu na svojoj Fejsbuk stranici. Centar za borbu protiv dezinformacija ukrajinske vlade klasifickovao ga je kao nekoga ko širi rusku propagandu.
No agresorski rat Moskve i politika Bratislave prema Ukrajini nisu razlog krize sadašnje slovačke vlade.
“Naprotiv, prethodnu vladu vjerovatno je najviše ujedinio njen jasan stav o ruskoj agresiji na Ukrajinu”, kaže za DW slovački politolog Grigorij Meseznikov. “Prema istraživanjima, i građani Slovačke u velikoj mjeri podržavaju Ukrajinu. Ima doduše i antiukrajinskog raspoloženja, ali samo kod oko 10 posto Slovaka.”
U pitanju nije samo Ukrajina
Kriza vlade započela je početkom jula 2022. kada je ministar ekonomije Rihard Sulik postavio ultimatum za ostanak njegove liberalne reformske stranke SaS (Sloboda i solidarnost) u koaliciji – tražeći odlazak ministra finansija i čelnika Olano-a Igora Matoviča iz vlade. Impulsivan, haotičan i autoritaran Matovič je prema anketama najnepopularniji političar u zemlji. Njegovu stranku, koja je prije dvije i po godine pobijedila na izborima s 25 posto glasova, danas podržava svega oko osam posto birača.
Rok za Sulikov ultimatum istekao je u ponedjeljak (5. 09. 2022.) i SaS je napustio koaliciju: ministri spoljnih poslova, obrazovanja i pravosuđa, kao i više od dvadesetak poslanika. Razlog tome bile su osobne nesuglasice između Sulika, koji je podnio ostavku, i Matoviča te činjenica da je potonji kao ministar u proleće 2022. progurao finansijski opsežne zakone za pomoć porodicama i to uz pomoć poslanika krajnje desnice.
Predsjednica Zuzana Kaputova kritikovala je vladajuće stranke jer su se usredotočile na svoje političke sporove umjesto da se bave energetskom krizom: “Slovačka je čekala dva mjeseca da koalicija prestane da se bavi sama sobom. Tako se ne može vladati”.
EU milioni, novi gasovod i novi reaktor
Pritom je Slovačka u proteklih nekoliko mjeseci uspjela da riješi neke goruće probleme bolje od ostalih zemalja EU. Za razliku od Poljske ili Mađarske, ta zemlja je već primila prve od stotina miliona eura iz briselskog fonda za oporavak od pandemije korone. Pušten je u rad novi gasovod prema Poljskoj, čime će Slovačka postati manje zavisna od Rusije. Osim toga, pušten je u rad novi, treći blok nuklearne elektrane Mohovce.
Od sada će zemlja proizvoditi više električne energije nego što je troši. Osim toga, Hegerova vlada ograničila je cijene energije za domaćinstva na prošlogodišnji nivo. “Pozitivan učinak bit će vidljiv zimi”, rekao je politolog Meseznikov za DW. “Stanovnici Slovačke i dalje su nervozni, jer opozicija tvrdi da vlada nije u stanju da riješiti postojeće probleme. Vlada je učinila puno ali za mnoge je kriza vlade u prvom planu.”
Uprkos izlasku iz vladajuće koalicije, Sulik i njegova stranka već su izjavili da ne žele da ruše vladu, ali da će nastaviti da podržavaju “razumne” zakone. A čak i ako dođe do vanrednih izbora, to ne mora da bude katastrofa za Slovačku i njenu političku orijentaciju. „Niko neće htjeti da vlada sa proruskim političarem kao što je Fico. To važi i za pretpostavljenog pobjednika novih izbora, stranku Glas socijaldemokratije koju predvodi bivši premijer Piter Pelegrini, koja nije proruska. objašnjava Meseznikov.
“Proevropska orijentacija Slovačke je jasno ojačala na posljednjim izborima i neće biti lako to poništiti. Odnos političkih snaga je i dalje takav da proruske snage u Slovačkoj ne dominiraju”, rekao je politikolog.