Američki državni sekretar Antony Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov održali su još jedan krug pregovora u Ženevi tokom kojeg je malo napretka postignuto u nastojanju ublažavanja tenzija pojačanih zbog zabrinutosti da će Rusija napasti Ukrajinu uprkos upozorenjima Zapada o teškim posljedicama.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je nakon sastanka da će Moskva razumjeti jesu li razgovori o njezinim sveobuhvatnim sigurnosnim zahtjevima na pravom putu nakon što na njih dobije pismeni odgovor od Sjedinjenih Država.
U komentarima nakon sastanka Lavrov je rekao da se nada da će se “emocije smanjiti” nakon “iskrenih” razgovora sa Sjedinjenim Državama koji su bili “otvoreni” i “korisni” iako na pregovorima nije bilo pomaka.
Do razgovora između najviših diplomata došlo je nakon neuspjeha da se premoste duboke podjele između Zapada i Moskve po pitanjima sigurnosti u istočnoj Evropi.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da ne očekuje napredak od pregovora, ali da želi čuti konkretan odgovor na sigurnosne zahtjeve Moskve.
“Naši prijedlozi su iznimno konkretni i čekamo jednako konkretne odgovore”, rekao je Lavrov.
Sjedinjene Države ne očekuju da će tokom sastanka koji se održava u petak 21. januara razriješiti svoje nesuglasice sa Rusijom oko Ukrajine, ali se nadaju provjeri da li je diplomatija i dalje održiva opcija, rekao je po dolasku na sastanak Blinken.
“Ovo je kritičan momenat. U pravu ste: ne očekujemo da ćemo danas ovdje riješiti naše razlike”, rekao je američki državni sekretar.
“Ali nadam se i očekujem da možemo testirati da li put dijaloga, diplomatije, ostaje otvoren. Predani smo tom putu, mirnom rješavanju naših razlika i nadam se da ćemo testirati taj prijedlog danas”, dodao je on, prenosi Reuters.
Rusija ima desetinu hiljada vojnika na svojim granicama s Ukrajinom, a zapadne države strahuju da Moskva planira novi napad na zemlju koju je napala 2014. kako bi pripojila poluotok Krim.
Rusija poriče da planira napad, ali kaže da bi mogla poduzeti neodređenu vojnu akciju ako se ne ispuni njihov popis zahtjeva, uključujući obećanje NATO-a da nikada neće prihvatiti Ukrajinu.
Moskva već podržava separatističke borce u tekućem ratu na istoku Ukrajine koji je odneo više od 13.200 života od 2014. godine, iste godine kada je nezakonito anektirala Krim.
Ukrajinska vojna obavještajna služba saopštila je 21. januara da Rusija aktivno regrutira “plaćenike” i šalje ih na intenzivnu obuku u područja istočne Ukrajine koja drže separatisti.