Moćni američki diplomata Henri Kisindžer, koji je oblikovao geopolitičku mapu svijeta u drugoj polovini 20. vijeka, preminuo je u srijedu u 101. godini, a trag njegove politike, posebno u odnosima Kine i SAD biće vidljiv daleko u budućnosti.
Nobelovac je umro u svom domu u Kontektikatu i biće sahranjen u Njujorku, u krugu porodice.
Kisindžer je i poslije završetka diplomatske karijere bio izuzetno aktivan, analizirajući u medijima aktuelne događaje u svijetu i nudeći savjete na temu međunarodne politike mnogim liderima. Takođe je imao firmu za geopolitički konsalting “Kissinger Associates Inc” i iznosio je mnoge prognoze.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku
Njegovo najskorije “proročanstvo” odnosilo se na sukob između Izraela i Hamasa i iznio ga je nekoliko dana poslije brutalnog napada radikalne palestinske frakcije 7. oktobra, u intervjuu za Politiko, koji mu je bio posljednji.
“Naravno, prvi instinkt je vraćanje mira, ali ne možete praviti ustupke ljudima koji su izjavili i svojim postupcima pokazali da ne mogu da uspostave mir“, izjavio je tom prilikom pokojni diplomata.
Kisindžer je dodao da bi masovni pokolj mogao na kraju uvući ostatak arapskog svijeta u sukob.
„Sukob na Bliskom istoku ima opasnost od eskalacije i uvlačenja drugih arapskih zemalja pod pritiskom njihovog javnog mnjenja“, rekao je Kisindžer, navodeći da su Egipat i Sirija napali Izrael tokom Jomkipurskog rata 1973. godine.
U prilog Kisindžerovoj izjavi ide i činjenica da Izrael redovno napada Siriju još od početka rata u toj državi i da je više puta bombardovao aerodrome u Damasku i Alepu, nakon izbijanja sukoba 7. oktobra. Sirija za sada nije odgovarala na ove napade, niti se ruska PVO smještena u bazi Hmejmim u Tartusu aktivirala.
Najveći strah međunarodne javnosti bio je usmjeren na reakciju Irana i njigovog saveznika u Libanu Hezbolaha. Iako Hezbolah učestvuje u sukobima manjeg intenziteta na sjeveru Izraela, lider Hasan Nasralah nije proglasio opšti napad, već je verbalno podržao palestinske “mučenike” i prognozirao propast izraelske vojne operacije.
“Neki tvrde da će se Hezbolah pridružiti borbi. Ja vam kažem, mi smo dio te borbe od 8. oktobra” poručio je on u prvom javnom obraćanju od početka rata.
„Neki bi želeli da se Hezbolah upusti u opšti rat, ali vam mogu reći da je ono što se sada dešava duž izraelsko-libanske granice značajno, i da to nije kraj. Poručio bih Izraelcima, ako razmišljate da izvršite preventivni napad na Liban, to će biti najgluplja greška koju ćete napraviti u čitavom svom postojanju”, zaprijetio je Nasralah, ali za sada nije naredio masovne raketne napade na Izrael od kojih se strahovalo.
Iran je bio sljedeća strana koja je implicitno objavila da istupa iz sukoba, nakon što su SAD i NATO saveznici poslali ogromnu flotu ratnih brodova i nosača aviona u Mediteran i Persijski zaliv.
Kako je prenio Rojters, na osnovu izjave trojice anonimnih viših zvaničnika iz Irana, vrhovni vođa i ajatolah Ali Hamnei je poručio vođi Hamasa Ismailu Hanijeu da, pošto Teheran nije bio obaviješten o napadu, neće učestvovati u ratu protiv Izraela.
Nije moguće predvideti da li je će se Kisindžerov najmračniji scenario za Bliski istok ostvariti, ali ostaje nada da, dokle god se produžava primirje, može biti izbjegnuto masovno stradanje i patnja civila.
Mir u Ukrajini do kraja godine
Druga Kisindžerova prognoza, koja i dalje “visi u vazduhu”, tiče se rata u Ukrajini i uloge Kine konačnoj obustavi sukoba. Naime, bivši američki državni sekretar i savjetnik za nacionalnu bezbjednost, rekao je da vjeruje da rat Rusije i Ukrajine dolazi do prekretnice i da očekuje pregovore do kraja godine zahvaljujući nedavnim naporima Kine.
Henri Kisindžer, bivši američki državni sekretar i savjetnik za nacionalnu bezbjednost, rekao je početkom maja da vjeruje da rat Rusije i Ukrajine ide ka prekretnici i da očekuje pregovore do kraja godine zahvaljujući naporima Kine.
U to vrijeme je Peking pokrenuo diplomatsku ofanzivu u pokušaju da dovede Kijev i Moskvu za pregovarački sto. Plan u 12 tačaka, koji je objavilo Ministarstvo spoljnih poslova Kine, pozivao je, između ostalog na ukidanje zapadnih sankcija Rusiji, uspostavljanje humanitarnih koridora za evakuaciju civila i korake za obezbjeđivanje izvoza žitarica nakon poremećaja koji su doveli do skoka globalnih cijena hrane prošle godine.
Predlog uglavnom razrađuje dugotrajne kineske stavove, uključujući i to da “suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet svih zemalja moraju biti efektivno zagarantovani”.
Navodi se i da nuklearne elektrane moraju biti bezbjedne i da se treba suprotstaviti prijetnjama ili upotrebi nuklearnog oružja.
Plan je takođe pozvao na okončanje „hladnoratovskog mentaliteta“, što je se smatra izrazom Pekinga za ono što vidi kao globalnu dominaciju SAD i njihovo miješanje u druge zemlje.
U tadašnjem intervjuu za CBS News, Kisindžer je djelovao uvjereno da će Kina pomoći da se promijeni tok rata.
„Sada kada je Kina ušla u pregovore, mislim da će doći do okončanja do kraja godine Razgovaraćemo o pregovaračkim procesima, pa čak i o konkretnim pregovorima”, kazao je Kisindžer.
On je takođe rekao da vjeruje da bi i kineski predsjednik Si Đinping i ruski lider Vladimir Putin razgovarali sa njim ako bi ih on nazvao.
Na pitanje novinara da li bi se sastao sa Putinom u Moskvi ako bi to zatražio predsjednik, penzionisani diplomata je odgovorio: „Da, uradio bih to. Ali ja bih bio savjetnik, a ne aktivna osoba“.
Skoro sedam mjeseci kasnije, ne djeluje da smo bliži miru u Ukrajini, posebno nakon izbijanja rata u Izraelu i preusmjeravanja vojne pomoći i medijske pažnje na taj sukob. U međuvremenu su zamrle sve priče o ukrajinskoj protivofanzivi, ruska ekonomija bilježi rast, dijelom zahvaljujući rastu cijene energenata, a ni jedna ni druga strana ne daju naznake da se spremne za pregovore.