Ton između Poljske i Ukrajine postaje sve oštriji. Već nekoliko nedjelja poljski predsjednik Andžej Duda, premijer Mateuš Moravjecki, kao i drugi predstavnici desno-populističkog tabora vlade, koriste jezik koji je u predizbornoj kampanji obično bio rezervisan za tradicionalne neprijatelje poljske desnice – Rusiju i Njemačku, piše Deutsche Welle.
„Ukrajina je poput davljenika“, kazao je Duda u srijedu (20.09.2023.) u Njujorku na marginama Generalne skupštine UN. „Osoba koja se davi je izuzetno opasna i može da povuče spasioca doboko pod vodu. Kaže se da se davljenik hvata za slamku. Zaista, osoba koja se davi hvata se za sve što postoji.“ Poljska mora da brani svoje interese i da se zaštiti od štete, dodao je Duda.
Poljski predsjednik je time reagirao na govor svog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog pred Generalnom skupštinom UN. Zelenski je, između ostalog, rekao: „Uznemirujuće je gledati kako neki u Evropi u političkom teatru glume solidarnost, pretvarajući pitanje žita u triler. Misle da igraju svoje uloge, ali u stvarnosti pomažu pripremanju scene za glumca iz Moskve“.
Zelenski pritom nije rekao koje su to zemlje, ali u Varšavi su njegove riječi shvaćene kao provokacija. Planirani sastanak između Dude i Zelenskog u Njujorku nije održan „zbog gužve sa terminima“.
Više nema oružja iz Poljske za Ukrajinu
Poljski premijer Moravjecki je potom ponovo dolio ulje na vatru – u intervjuu za televiziju Polsat. „Više ne isporučujemo oružje Ukrajini. Sada se sami naoružavamo tako što se snabdijevamo najsavremenijim oružjem“, rekao je Moravjecki u srijedu uveče (20.09.2023.)
Poljska će nastaviti da pomaže Ukrajini, ali ne može da prihvati poremećaje na sopstvenom tržištu poljoprivrednih proizvoda. Moravjecki je uvjeravao da se Poljska neće miješati u aktivnosti kod čvorišta u gradu Žešovu na jugoistoku Poljske, odakle ka Ukrajini idu pošiljke zapadnog oružja.
Kao i uvijek kod vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS), iza svih tih mahinacija navodno stoje Njemci. „EU postavlja Poljsku pred moralnu ucjenu, a Ukrajina sklapa savez sa Njemcima protiv Poljske“, rekao je uticajni evropski poslanik stranke PiS Jacek Sarijuš-Volski za Polskie Radio24.
Da li ukrajinska poljoprivreda ugrožava EU?
Ministar poljoprivrede Poljske Robert Telus upozorio je da ukrajinska poljoprivreda predstavlja „prijetnju“ ne samo za „države u blizini fronta“ već i za cijelu Evropu. „Ukrajina ne može pristupiti EU bez uslova“, naglasio je Telus u ime Poljske, koja je nedavno podržavala brz pristup Ukrajine EU. Lider PiS-a Jaroslav Kačinjski, na jednom izbornom skupu je izjavio da bi konkurencija sa ukrajinskim poljoprivrednim proizvodima „uništila“ poljsku poljoprivredu
„PiS žrtvuje odnose sa Ukrajinom“, naslov je komentara novinara i politikologa Bartoša Vielinskog u liberalnom dnevniku „Gazeta viborča“ (Gazeta Viborcza) u četvrtak (21.09.2023.). Vielinski piše o „destruktivnoj politici koja se graniči sa izdajom“.
Prema njegovom mišljenju, spor oko ukrajinskog žita je samo izgovor. „U predizbornoj kampanji, PiS se ne zaustavlja ni pred čim. Da bi mobilisali svoje birače, Kačinjski, Moravjecki i Duda raspiruju sukob sa susjednom zemljom i podstiču antiukrajinsko raspoloženje“, piše Vielinski.
PiS se vraća antiukrajinskoj retorici
Stranka PiS, koja već osam godina vlada Poljskom, ne može biti sigurna u još jednu pobjedu na parlamentarnim izborima 15. oktobra 2023. godine. Važne glasove PiS-u bi mogla da odnese desničarsko nacionalistička Konfederacija (Konfederacja), koja u predizbornoj kampanji otvoreno koristi antiukrajinske parole. Da bi ponovo povratila birače, PiS se vratila svojoj tradicionalnoj skeptičnoj liniji prema Ukrajini.
Važan glasački potencijal za poljsku desnicu čine poljoprivrednici i ruralno stanovništvo uopšte. Oni smatraju da im je egzistencija ugrožena zbog žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.
Desničarski nacionalistički tabor u Poljskoj, koji istorijsku politiku stavlja u prvi plan svojih aktivnosti, u prošlosti je uvijek bio skeptičan prema pomirenju s Ukrajinom. Krvavi događaji na kraju Drugog svjetskog rata i u prvim godinama po završetku rata i danas bacaju dugu sjenku. Nacionalisti Ukrajinske pobunjeničke armije (UPA) od 1943. godine su napadali poljska sela u Voliniji, današnjoj sjeverozapadnoj Ukrajini, kako bi protjerali Poljake sa tog područja.
Duge sjenke krvave prošlosti
Etničko čišćenje je trebalo da stvori povoljne uslove za ukrajinsku nacionalnu državu nakon rata. Prema podacima poljskih istoričara, do kraja rata 1945. godine ubijeno je oko 100.000 Poljaka. Do pola miliona ljudi je izbjeglo ili je bilo protjerano. U osvetničkim akcijama poljskih partizana poginulo je između 10.000 i 15.000 Ukrajinaca.
PiS održava bliske kontakte sa udruženjima poljskih raseljenih lica koja predstavljaju Poljake iz Volinije i kao uslov za približavanje Varšave i Kijeva postavlja izvinjenje Ukrajine i osudu nekadašnjih zločina.
Tek je ruski rat protiv Ukrajine gurnuo u drugi plan probleme suočavanja sa prošlošću – ali kako sada izgleda, samo privremeno
Hoće li se smiriti tenzije između Kijeva i Varšave?
Liberalni vođa opozicije Donald Tusk je poljsko-ukrajinski sukob opisao kao „moralni i geopolitički skandal”. Na predizbornom skupu u Kališu (centralna Poljska) govorio je o „podlom antiukrajinskom cirkusu“ koji organizuje PiS. Ali naziru se i prvi znaci smirivanja tenzija.
Ministri poljoprivrede Poljske i Ukrajine prvi put poslije dužeg vremena razgovarali su telefonom u četvrtak (21.09.2023.), javila je poljska novinska agencija PAP. I ukrajinski ambasador Vasil Zvarič, koji je nakon govora Zelenskog u Ujedinjenim nacijama bio pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Poljske, takođe je pokušao da smiri strasti. „Bila je to dobra prilika za razmjenu stavova. Nema krize. Idemo naprijed“, rekao je diplomata.
Ipak, ako PiS ostane na vlasti poslije 15. oktobra, poljsko-ukrajinski odnosi će vjerovatno pretrpjeti trajnu štetu. Varšava neće prestati da podržava Kijev jer je pobjeda Ukrajine protiv Rusije u interesu Poljske. Ali „medeni mjesec“ koji je trajao godinu i po dana bi konačno bio gotov.