U izboru prvog čovjeka papske prelature učestvovalo je 194 njegovih članova iz cijelog svijeta, a novi prelat rekao je da je otvorena nova stranica istorije.
Novi prelat Opusa Dei fizičar je i teolog, španski sveštenik Fernando Okariz Branja (72), koga je u ponedjeljak poslije podne potvrdio i papa Franjo, jer je Opus Dei lična papska prelatura i njihov je prelat (koji je u rangu biskupa) odgovoran direktno papi.
Mons. Fernando Okariz Branja rođen je u Parizu 27. oktobra 1944. kao najmlađe dijete španske porodice u egzilu u vrijeme građanskog rata, a odrastao je u Madridu.
Studije fizike 1966. završava u Barseloni, gdje se pridružio Opusu Dei, nakon čega počinje studirati teologiju na Lateranskom papskom univerzitetu. Okariz je 1971. doktorirao je na Univerzitetu Navara, a iste godine bio je i rukopoložen za sveštenika, kada započinje rad s mladima i studentima…
Preuveličan uticaj
Ono što je najzanimljivije bilo pri izboru novog prvog čovjeka Opusa Dei jeste prilična demokratičnost izbora. Naime, Opus Dei slovi za zatvorenu i pomalo misterioznu crkvenu organizaciju, kojoj se, posebno nakon romana Dena Brauna „Da Vinčijev kod“, pripisuju i nevjerovatne moći i uticaji, što oni uporno opovrgavaju tvrdeći da se radi o preuveličavanju njihovog uticaja. U ovim izborima učestvovalo je, na primjer, 194 članova Opusa Dei iz cijelog svijeta!
Izbori su otvoreni misom Duhu Svetom u prelatskoj crkvi Gospe od Mira u Rimu, povjeravajući aktivnosti svih tih dana Božjoj zaštiti, na kojoj je propovijedao upravo pomoćni vikar prelature mons. Fernando Okariz, koji je poručio: “Nova stranica istorije Opusa Dei je otvorena“.
– Duh Sveti je glavni protagonista ovog događaja jer Duh Sveti uliva i ispunjava ljubav u našim srcima. Tražimo od Duha Svetog da prati novog Oca. Samo tako se može voditi Djelo s punom vjernosti Crkvi i prema Duhu Djela koji je sveti Hosemaria utemeljio i koje se nastavlja – rekao je Okariz, ne znajući, naravno, da će za dva dana izbor pasti upravo na njega.
Uz savjetovanja, svaki član nakon toga dao je predlog sa imenom ili imenima sveštenika u izbornom kongresu kako bi se istakao onaj koji najbolje odgovara za poziciju prelata.
U intervju Izabel Sančez (centralna sekretarka ženskog vijeća) objasnila je na službenim stranicama Opusa Dei kako „nema sumnje da će centralno savjetodavno tijelo učiniti sve što može da slijedi novog oca prelata i da će mu dati punu podršku, šta više, to je velika radost za put kojim se slijedi papa Franjo“.
Pritom je zanimljivo i to što je izbor novog prelata započeo prvom plenarnom sjednicom ženskog vijeća prelature, koja se naziva Središnje savjetodavno tijelo. Žene, naime, sa 57 odsto članstva, čine većinu, za razliku od muškaraca kojih je 43 posto u Opus Dei-u.
Pravila izbora kažu da novi prelat mora da ima najmanje 40 godina, mora biti inkorporiran u prelaturu najmanje 10 godina od čega je sveštenik pet godina. Kandidati su bili iz 45 zemalja, u dobi između 42 i 93 godine. Mnogi od njih su vikari prelata u zemljama u kojima Opus Dei djeluje ili imaju upravljačke pozicije u glavnom sjedištu u Rimu, objasnili su prije izbora iz Opusa Dei, koji su i ove izbore iskoristili kako bi u javnosti objasnili što je Opus Dei i kako djeluje.
Podrška vjernicima
Don Karlo De Marki, vikar prelature Opus Dei za Rim i južnu Italiju, rekao je u toku izbora za Radio Vatikan kako je Opus Dei dio Crkve koji pomaže osobama, običnim vjernicima u traženju Boga u svakodnevnom životu, na poslu, u porodici.
– U Crkvi pomaže u svakoj mjesnoj stvarnosti, odgojem i raznovrsnom podrškom bez koje ne mogu mnogi vjernici, osobito laici. Ukratko, Opus Dei u Crkvi podržava traženje i susret s Bogom u svakodnevnom životu, rekao je don Carlo De Marki objasnivši da se u izboru novog poglavara Opusa Dei „napeto osluškuje ono što Duh Sveti u ovom crkvenom trenutku želi reći“.
– Nedavno je završena sinoda o porodici, a u toku je priprema za sinodu o mladima i vjeri, sa tim duhom došli smo na izborni kongres. Dakle, s velikom radoznalošću kako u Crkvi pomoći vjernicima, osobito laicima, ali i sveštenicima, da posvete pažnju porodicama i mladima. To su teme našeg kongresa, ali ponavljam da smo otvoreni slušanju, objasnio je De Marki naglasivši da kongres ima međunarodno obilježje jer izbornici dolaze iz brojnih svjetskih država i kultura.
– Vrlo je važno slušati sve što se dešava, kako kaže papa Franjo, na periferiji, jer ponekad se svijet bolje shvata ako ga posmatramo sa periferije. Uvjeren sam da ćemo imati i to iskustvo, da ćemo slušati periferije, nastojeći u središte staviti osjetljivost onih koji dolaze iz daleka, naglasio je on.
Nije radio s Hosemarijom
Uloga prelata u Opusu Dei, objašnjava Karlo De Marki, jeste da je on u prvom redu otac, a onda upravljač.
– Prelat je to što je biskup u svakoj mjesnoj crkvi. Božje se očinstvo u Crkvi očitava preko osoba. Prelat je u prvom redu pastir jednog dijela Crkve, a treba biti sposoban da sluša, ljudima izlazi u susret i s njima razgovara, pa zato treba da poznaje strane jezike i kulture jer Crkva se utjelovljuje u razne kulture. Kao crkveni pastir to treba raditi, a osim toga treba skrbiti i pomagati vjernicima prelature Opus Dei. Odnosno, muškarcima i ženama koji su duboko ukorijenjeni u svijetu: roditeljima, stručnjacima, učiteljima, radnicima, poljoprivrednicima, univerzitetskim profesorima, to su samo neka od zanimanja koja srećemo u svim kulturama. Pastir prelature Opus Dei, prelat, kojeg osobe nazivaju ocem, upravo treba biti otac, vođa, potpora, posebno molitvom i ljubavlju”, objasnio je De Marki dodajući da se o odnosu vjernika i prelata može govoriti kao o ‘uzajamnoj ljubavi’, koja je, kako kaže, „stvarnost koja, nakon Drugog vatikanskog sabora biva sve razvidnija u Crkvi“.
– Teolog bi tu stvarnost nazvao ‘ekleziologijom zajedništva’. Crkva je porodica, nije neka birokratska ustanova. Ona je porodica u pravom smislu riječi. Zato je odnos vjernika prema prelatu porodični, a tako je, vjerujem, u svakoj crkvenoj stvarnosti, u biskupiji i u župi. Tako treba biti na svim nivoima, a to želi i papa Franjo. Vjerujem da se to s pomoću Božje milosti treba osjećati i u prelaturi Opus Dei, rekao je don Karlo De Marki.
Za Opus Dei vrlo je važno to što papa potvrđuje izbor okupljenih delegata, i to ne samo zbog pravovaljanosti postupka i same osobe, kako je objasnio kanonista s Papskog univerziteta sv. Krsta mons. Eduardo Batura.
– Neke su objektivne karakteristike, kao što su to godine i sveštenička služba. Druge samo papa može da razlikuje, kao što su kulturološke karakteristike, pobožnost, ljubav i poslušnost Crkvi i njenom učiteljstvu rekao je Batura.
Izbor novog prelata Opusa Dei karakteriše i činjenica da novi prelat nije osoba koja je decenijama radila sa svetim Hosemarijom, kao što je to bio slučaj s prva dva nasljednika, Alvarom del Portiljom i Havijerom Ečevarijom.