Sve neugodne poruke dočekale su u srijedu uveče u Briselu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na večeri koju je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel priredio za lidere šest država zapadnog Balkana.
Prva je bila jasna poruka da EU očekuje od svih država regiona da podrže sankcije protiv Rusije koje je uvela EU jer je to, kako kažu, “glavni element evropskog puta”. Druga je bila najava ministarke spoljnih poslova Kosova Donike Gervale Švarc da će ta država predati formalni zahtjev za članstvo u Savjetu Evrope. Te dvije teme, kako je priznao i sam Vučić nakon sastanka, tako su teške za Srbiju da je on sazvao i sastanak Savjeta za nacionalnu bezbjednost.
Srbija je do sada nekako uspjevala da odoli pritiscima za uvođenje sankcija Rusiji, kao što su to učinile sve druge države.
Iako su neki predstavnici institucija EU pokušavali da relativizuju stavove Srbije i da pokažu razumijevanje, mnoge države članice ogorčene su zbog stavova Beograda i jasno traže da se Srbija napokon odluči na kojoj strani želi da bude jer više nije moguće biti i na jednoj i na drugoj.
Takva će poruka, najavile su diplomate EU u Briselu, biti poslata i u ponedjeljak, kada se u Briselu sastaju ministri spoljnih poslova Evropske unije, koji će potom imati i „razmjenu mišljenja“ s kolegama sa Zapadnog Balkana, piše Jutarnji list.
“Što se nas tiče, situacija nije jednostavna, ali nemamo gdje, ne možemo iz svoje kože. Moramo da donosimo racionalne odluke. Sve u svijetu je postalo apsolutna histerija i nije dobro da se ističete. Naša zemlja nije velika, ali taj naš brod ćemo, nadam se, uspjeti da dovedemo u mirne vode”, rekao je Vučić.
Borel je juče zahvalio svim državama Zapadnog Balkana koje su podržale EU u stavovima vezanima uz Rusiju. Osim Srbije, sve države regiona podržale su sankcije Rusiji, Srbija nije, ali je barem glasala u UN za izbacivanje Rusije iz Savjeta za ljudska prava. No, to za EU nije dovoljno i od Srbije traže da podrži i sankcije i svakako ne dopusti da se preko Srbije one zaobiđu.
Vučić je u nastupima pokušao svojoj javnosti objasniti probleme s kojima se Srbija suočava, pogotovo što čak i ako ne uvede sankcije Rusiji, naftu i gas može dobiti samo preko zemalja Evropske unije, ponajviše Hrvatske.
“Ja ne znam kakve će sankcije biti uvedene. Ide šesti paket sankcija Rusiji, a onda će biti i sedmi i osmi. A onda, odakle ćemo mi uvoziti naftu”, upitao je Vučić.
“Isto tako, možemo otvorenim razgovorom s evropskim partnerima rješavati sve probleme s kojima se suočavamo, možemo insistirati na razumjevanju stava Srbije sve dok možemo. Mi Srbi se teško navikavamo na promjene, mi 1991. i 1992. nijesmo shvatili značaj pada Berlinskog zida. Tako ni danas ne mislimo da je moguće da na zimu imamo veliku krizu. Neki ljudi će ostati gladni”, naveo je Vučić.
Dodao je da “što se tiče gasa, izgradili smo 423 kilometra gasovoda od zaječarske opštine do sjevera Srbije, povezali se s Bugarskom. To je taj dio Balkanskog toka. Dakle, 100 odsto gasa koji dobijamo je ruski gas. Za nas je puno komplikovanije i skuplje ako bismo išli preko Krka i Mađarske, ali ne isključujemo tu mogućnost.
Što se Kosova tiče, Vučić smatra da je apliciranjem za članstvo u Savdetu Evrope Kosovo prekršilo razne obaveze, uključujući Vašingtonski sporazum, odnosno objećanja koja su Srbija i Kosovo dali bivšem predsjedniku SAD Donaldu Trampu da Kosovo neće tražiti članstvo u međunarodnim organizacijama, a Srbija neće lobirati za povlačenje priznanja Kosova.
No, Kosovo smatra da je ta obveza bila za moratorijum od godinu dana, što je prošlo, i zahtjevom za članstvo u Savjetu Evrope, a poslide i u Partnerstvu za mir u NATO, želi da jača međunarodnopravni subjektivitet države. Savjet Evrope je juče potvrdio da je primio i formalnu aplikaciju Kosova u Savjet Evrope.
Na večeri u Briselu iz BiH bio je član Predsjedništva iz Republike Srpske Milorad Dodik. Iako je on rekao da rat u Ukrajini “nema veze sa situacijom u BiH”, iz EU su poručili da su svjesni da Rusija pokušava da destabilizuje taj region, da to čini i širenjem dezinformacija, te da EU neće dopustiti ugrožavanje jedinstva i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Upravo Dodika u Briselu vide kao osobu koja je svojim djelovanjem dosad dovodila u pitanje jedinstvo BiH, ocjenjuje Jutarnji list. Za Evropsku uniju su unutrašnja situacija u BiH i dijalog o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije ključni problem u regionu. EU nije do sada uspjela ni da progura ustavne i izborne promjene u BiH, niti da postigne napredak u dijalogu Kosova i Srbije koji traje već više od deset godina, bez konkretnih rezultata.
Predstavnici EU su s liderima sa Zapadnog Balkana razgovarali i o zajedničkom odgovoru s partnerima iz regiona na krizu nastalu zbog ruske agresije na Ukrajinu, te na bezbjednosne posljedice i na region Zapadnog Balkana i globalno. EU je obećala da će pomoći i državama regiona da se suoče s posljedicama poskupljenja cijena energenata i hrane, na što je bez sumnje uticao rat u Ukrajini, piše Jutarnji list.