Ovogodišnji samit NATO-a u predgrađu Londona početkom iduće sedmice trebao je biti prilika da se izglade sporovi iz prošlosti i fokusira na jedinstvo, ističući istovremeno ključnu ulogu Velike Britanije u Savezu, uprkos tome što izlazi iz Evropske unije.
Umjesto toga, događaji na sjeveroistoku Sirije u oktobru bacili su veliku sjenku na skup, prenosi Hina, pozivajući se na agenciju dpa.
Komentar francuskog predsjednika Emmanuela Makrona da je NATO u stanju “moždane smrti” izazvao je živu raspravu među 29 članica Saveza.
“Ovaj sastanak čelnika održava se u pravom trenutku”, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg dvije sedmice uoči njegovog održavanja.
“Naročito zato jer se postavljaju pitanja o snazi transatlantskih odnosa.”
Makron i ‘stanje moždane smrti’
Američki predsjednik Donald Tramp početkom oktobra naglo je povukao američke snage iz sjeveroistočne Sirije, gdje su pružale potporu kurdskoj miliciji, koja je predvodila borbu međunarodne koalicije protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL).
To je otvorilo put turskoj vojnoj ofanzivi protiv kurdskih boraca, koje Ankara smatra “terorističkom prijetnjom”.
Događaji su se brzo odvili nakon telefonskog razgovora Trampa i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Ni, SAD, niti Turska, oboje članovi NATO-a, nisu se pritom koordinirali u sklopu struktura Saveza.
“Po mom mišljenju, u ovom trenutku svjedočimo moždanoj smrti NATO-a… Strateški i politički, moramo priznati da imamo problem”, komentirisao je Makron.
“Šta će Član 5. značiti sutra?”, upitao se, govoreći o temeljnom obećanju NATO-a da će svi saveznici priskočiti u pomoć bilo kojoj državi članici Saveza kada bude napadnuta.
‘Dah ruskog medvjeda za vratom’
“Trebali bismo preispitati što NATO realno jeste u svjetlu predanosti Sjedinjenih Američkih Država.”
Drugi čelnici NATO-a brzo su se distancirali od riječi francuskog predsjednika.
“Ne dijelim taj stav”, komentirala je njemačka kancelarka Angela Merkel, dok je američka ambasadorica pri NATO-u Kay Bailey Hutchinson rekla kako se Washington “odlučno” ne slaže s njegovom ocjenom.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da je “opasno” dovoditi u pitanje odredbu NATO-a o uzajamnoj odbrani.
Makron “ne osjeća vrući dah ruskog medvjeda za vratom”, kazao je on.
Nakon tog intervjua, Njemačka i Francuska iznijele su paralelne prijedloge za uspostavu stručne komisije koja će razmotriti prijedloge za reformu Saveza, stvorenog u doba Hladnog rata.
Peta operativna zona – svemir
Ideju su pozdravili ministri vanjskih poslova na sastanku prošle sedmice u Briselu, kazao je Stoltenberg.
Alijansa želi pokazati kako ide ukorak sa svijetom, koji se brzo mijenja.
Prošle je sedmice najavila kako će proširiti svoje djelovanje i na petu operativnu zonu, svemir, nakon kopna, mora, zraka i, odnedavno, kibernetičkog prostora.
Evropski saveznici teškom mukom pokušavaju povećati odbrambene sposobnosti u sklopu Evropske unije, kao dio širih nastojanja da Unija bude nezavisnija o SAD-u.
No, rijetki dovode u pitanje ključnu ulogu NATO-a u odbrani Evrope.
Tramp već dugo kritizira NATO saveznike kako ne snose svoj dio tereta za odbranu.
Na prošlogodišnjem sastanku na vrhu spomenuo je mogućnost povlačenja iz Saveza ako druge članice ne povećaju potrošnju za odbranu.
Takav pristup pokazao se uspješnim, jer su saveznici povećali budžete za odbranu.
Kina, hibridne prijetnje, nove tehnologije…
Njemačka, jedna od glavnih meta Trampovih kritika, sada je na putu da naredne godine izdvaja 1,42 dosto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, približavajući se NATO cilju od dva odsto.
Hoće li takav ritam napretka biti dovoljan američkom predsjedniku, vidjeće se na skupu u Londonu.
Čelnike NATO-a očekuje zgusnut dnevni red na sastanku, formalni skup bi trebao trajati samo tri sata, a usvojeno bi trebalo biti 50 odluka.
Pitanja uključuju prijetnju Rusije i prilagodbe NATO-a za brzi odgovor na događaje na njegovim granicama; uspon Kine; hibridne prijetnje; nove tehnologije u ratovanju, kao što su inteligentni autonomni sistemi i misije obuke u Iraku i Afganistanu.