Ministri NATO u Washingtonu održavaju dvodnevni samit, čime se obilježava 70. godišnjica postojanja ove vojne alijanse. Jens Stoltenberg će se danas, 3. aprila, obratiti američkom Kongresu, kao prvi glavni sekretar Saveza u njegovoj istoriji koji će govoriti u američkom zakonodavnom tijelu. Na samitu će se razmotriti bezbjedonosne prijetnje u svijetu, uključujući i pitanje Rusije i Afganistana.
Uoči samita američki predsjednik Donald Tramp i glavni sekretar saveza Jens Stoltenberg još jednom su ponovili da članice NATO moraju izdvajati više za vlastite odbrambene potrebe.
Donald Tramp je istakao da se radi i na podjeli tereta među članicama.
“Neke članice, iako bogate, nijesu plaćale dovoljno za potrebe Saveza. Dva posto BDP bi trebali izdvajati za Alijansu, ali mislim da bi vjerojatno trebalo biti više od toga”, rekao je Tramp.
Glavni sekretar Jens Stoltenberg je priznao da je Alijansa nakon okončanja Hladnoga rata imala manja sredstva.
“Nakon što su godinama smanjivana sredstva za odbranu, saveznici NATO-a će do kraja sljedeće godine morati izdvojiti još 100 milijardi dolara u odbrambene budžete. Time će se pokazati da je NATO jak savez. Osnažili smo spremnost naših snaga, pojačali smo našu zajedničku borbu protiv terorizma i ulažemo više u odbranu”, istaknuo je prvi čovjek Alijanse.
Ministri vanjskih poslova NATO će biti u dvorani Andrew W.Mellon, gdje je američki predsjednik Harry Truman ugostio 12 članica koje su potpisale sporazum kojim je utemeljen Sjevernoatlantski savez 4. aprila 1949.
Na sastanku 4. aprila centralna tema biće Rusija. Očekuje se da će ministri odobriti niz mjera za poboljšanje NATO-ovih obrambenih sposobnosti u crnomorskoj regiji.
Stoltenberg: NATO ne želi novi hladni rat
Situacija u Afganistanu, kao i propast Sporazuma o kontroli oružja koji su Sjedinjene Države i Rusija potpisale u posljednjim godinama Hladnog rata, te odluka Turske da kupi ruski raketni sistem zemlja-zrak, će takođe biti na dnevnom redu.
Ruski sistem nije kompatibilan sa sistemima NATO-a i smatra se prijetnjom američkim avionima F-35 i službena Ankara je do sada više puta upozorena da ne djeluje u interesu Alijanse.
Tramp je tokom susreta sa Stoltenbergom pohvalio zemlje članice za povećanje finansijskih doprinosa NATO-u, ali je istaknuo kako Sjedinjene Države i dalje preuzimaju nerazmjeran dio troškova za zaštitu Evrope.
Činjenica je da od dolaska Trampa u Bijelu kuću 29 članica NATO neprestano povećaju izdvajanja za Savez i do kraja 2024. ona bi trebala iznositi 3,4 posto BDP svake članice.
Američki predsjednik posebno je izdvojio Njemačku da ne uplaćuje, kako je rekao, pošten udio kakav bi se očekivalo od jedne bogate zemlje.
Donald Tramp je nekoliko puta izrazio sumnju u dalji opstanak NATO-a, posebno izdvajajući član 5, o uzajamnoj odbrani, a koji propisuje da će napad na jednog saveznika NATO-a smatrati napadom na sve članice.