Iako je ove godine na planete izmjerena najviša prosječna temepratura, ova godine biće među hladnijim polovinom vijeka, poručuju iz organizacije NASA. To je rezultat globalnog zagrijevanja za koje je prije svega odgovoran čovek.
Temperatura je u julu ove godine bila za 0,24 stepena viša od svih temperatura koje je NASA bilježila u julu, a pet najtoplijih mjeseci od 1880. desili su se u prethodnih pet godina prema podacima NASA Instituta za svemirske studije Godard (GISS).
– Ovaj jul je bio znatno topliji nego bilo koji prethodni jul i bilo koji prethodni mjesec, još od 1880. godine. Nastavlja se dugoročni trend dramatičnog zagrijevanja koji traje četiri decenije, na njih pre svega utiču emisije štetnih gasova – izjavio je direktor Nasinog (GISS) Gevin Šmit.
On navodi da dok je očekivano da jul i avgust budu topli, ne treba zaboraviti da je februar bio jako topao.
– Imamo najveću apsolutnu temepraturu,a ona vodi ka toplotnim talasima, kiši, olujama, pospješuje požare – smatra Gevin Šmit.
Glavna naučnica Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) Sara Kapnik kaže da u posljednjih 47 godina julske temperature iznad prosjeka 20. vijeka, kao i uzastopna 533 mjeseca iznad temperaturnog prosjeka 20. vijeka. Ona upozorava na produženo dejstvo El Ninja na dalje zagrijevanje.
– Postoji 90 odsto šanse da će El Ninjo nastaviti i tokom zime i da ćemo tek osjetiti efekte zagrijevanja. El Ninjo nema toliko uticaja na temepraturu vazduha, ali utiče na najveće zabilježene temperature okeana – kaže Kapnik.
Ona navodi da se četvrti uzastopni mjesec obaraju rekordne temperature okeana.
– Preko 40 odsto okeana je u toplotnom talasu. A on će se nastaviti, a možda i pojačati na jesen. El Ninjo može da zagrije temepraturu za još 0,1 stepen.
Ona ističe da su 99 odsto šanse da će 2023. godina biti među pet najtoplijih ikada, a 50 odsto šanse da će biti najtoplija ikada.
– Potrebno je imati na umu da će ove temeprature koje sada doživljavamo kao vrele, biti hladne u odnosu na ono šta nas očekuje sredinom vijeka. Ili drugačije, narednih par godina će biti najhladnije do kraja naših života.
Naučnici ističu da je čovjek njaodgovorniji za porast temeprature.
– U pitanju su trendovi koji traju više decenija. Zagađenje ugljen dioksidom I metanom dolazi zbog čovjeka. Bez ljudi ne bi bilo toliko problema niti klimatskih promena. Jači uticaj čovjeka počinje od 19. veka, a naročito od 70ih godina prošlog vijeka – kaže Gavin Šmit.