Antiratna predsjednička nada Rusije Boris Nadeždin, čiju registraciju kao kandidata za predsjedničke izbore u Rusiji od 15. do 17. marta vlasti dovode u pitanje, kaže da se Rusija treba držati svog ustava i ponašati se kao prava federacija dajući više slobode svojim regijama i etničkim republikama.
Iako se ne očekuje da će Nadeždin, ako mu bude dozvoljeno da se kandiduje, ozbiljno ugroziti aktuelnog predsjednika Vladimira Putina, 60-godišnji akademik rođen u Uzbekistanu privukao je pažnju biračkog tijela svojim kritikama invazije na Ukrajini i politika Kremlja koje ograničavaju slobode i prava.
U telefonskom intervjuu za Radio Slobodna Evropa,Nadeždin je rekao da se zemlja udaljila od pravog federalizma, “kada ljudi u regionima biraju svoje lidere, a novac koji zarađuju sami regioni ostaje u regionima”.
Ruska izborna komisija (TsIK), koja rutinski odbija da registruje potencijalne opozicione kandidate pod izgovorom da nisu predali dovoljan broj validnih potpisa, rekla je Nadeždinu da je oko 15 odsto potpisa koje je predao nevažeće, što on odbacuje.
Ruski zakon o predsjedničkim izborima dozvoljava nedostatke u do pet posto potpisa među potrebnih 60.000 koji se provjeravaju da bi se odobrila registracija kandidata. Očekuje se da će komisija 7. februara donijeti konačnu odluku u vezi sa zvaničnom registracijom Nadeždina kao predsjedničkog kandidata.
On je rekao da će se žaliti sve do Vrhovnog suda kako bi ušao na glasanje.
Čvrsti stisak Kremlja u politici, medijima, provođenju zakona i drugim polugama širom zemlje sugeriše da će Putin, koji je na čelu Rusije kao predsjednik ili premijer od 1999. godine, vjerovatno pobijediti, izuzimajući neki veliki, neočekivani razvoj događaja.
Ali, iznenađujuća podrška malo poznatom Nadeždinu, čija platforma kaže da je invazija na Ukrajinu bila “fatalna greška” i optužuje Putina da vuče Rusiju u prošlost umjesto da gradi održivu budućnost, komplikuje agresivniju ambiciju Kremlja da ojačaju percepciju Putinovog legitimiteta.
U intervjuu za RSE na ruskom jeziku, Nadeždin cilja na Putinovu centralizaciju vlasti, dok se udaljio od dozvoljavanja regionima da sami upravljaju, rekavši da će, ako bude izabran za predsjednika, vratiti “prave izbore regionalnih guvernera”.
“Guverner mora biti osoba dobro poznata u regionu. Vjerujem da se finansijska podrška regionima mora povećati. I guverneri moraju osjećati odgovornost ne prema Moskvi već prema svojim biračima”, rekao je Nadeždin.
Jedan od primjera Putinovih poteza je onaj od prošle godine, kada je vršio pritisak na Republiku Tatarstan dok nije promijenila svoj ustav, ukinula status predsjednika regije i ograničila druge elemente suvereniteta Tatarstana.
Nadeždin je rekao da Moskva ne bi trebalo da se miješa u takva pitanja, već da dozvoli regionalnim zakonodavcima da imaju stvarnu vlast.
Republike i regioni unutar Ruske Federacije moraju “živjeti unutar Rusije ne zato što im je nešto zabranjeno ili ih neko plaši, već zato što se osjećaju ugodno i dobro”, rekao je on.
“Moj zadatak je da radim tako da se nijedna republika ne želi odvojiti [od Rusije]”, dodao je Nadeždin.
Govoreći o autoritarnom lideru Čečenske Republike na ruskom sjevernom Kavkazu kojeg podržava Kremlj, Ramzanu Kadirovu, Nadeždin je rekao da lideri treba da budu lojalni zemlji, a ne jednoj osobi poput Putina.
“Kadirov mora biti lojalan ruskom ustavu, osigurati njegovu primjenu na teritoriji republike. Ako to uspije, neka radi, ako ne uspije, tražićemo zamjenu”, rekao je Nadeždin.
Slično tome, Nadeždin je rekao da je potez koji je Putin pokrenuo 2017. da se ukine obavezno učenje nacionalnih jezika u školama u ruskim etničkim republikama pogrešan i da je “na roditeljima da odluče da li će njihova djeca učiti te jezike”.
“Rusija mora da se drži ruskog ustava. U stvari, sve što je tamo napisano je ispravno”, rekao je Nadeždin.