Francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) upozorio je birače na opasnost od pobjede ekstremne desnice na predsjedničkim izborima, pošto ankete pokazuju da je nedjelju dana pred prvi krug glasanja njegova rivalka s krajnje desnice Marin le Pen (Marine) smanjila razliku, pišu svjetski mediji.
‘Nije nemoguće’
Makron je na skupu u subotu, 2. aprila, upozorio svoje pristalice da ne pretpostavljaju da će osvojiti drugi mandat, sugerišući da bi neko od njegovih ekstremno desničarskih rivala mogao da ga pobijedi, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Na svom jedinom velikom predizbornom skupu, francuski lider je ukazao na sopstvenu pobjedu 2017. i glasanje za Bregzit prethodne godine kao primjere neočekivanih ishoda glasanja.
“Ne vjerujte komentatorima ili istraživanjima javnog mnjenja koji kažu da je to nemoguće, nezamislivo, koji kažu da su ‘izbori su već dobijeni i da će sve biti u redu’. Pogledajte nas, pogledajte sebe, prije pet godina. Ljudi su govorili da je to nemoguće”, rekao je Makron.
Istraživanja javnog mnjenja predviđaju da će Makron dobiti najviše glasova u prvom krugu glasanja sljedećeg vikenda, ispred kandidatkinje krajnje desnice Marin le Pen (Marine) i da će je pobijediti u drugom dvije nedjelje kasnije, kao i prije pet godina, mada ovog puta ankete predviđaju mnogo tjesniju pobjedu.
Makron je prije pet godina vodio kampanju kao kandidat koji “nije ni desno ni lijevo”. Prije toga nije bio na izabranoj funkciji i smatran je daškom svježeg vazduha, ukazuje Fajnenšl tajms, dodajući da je tada ubjedljivo pobijedio dvije glavne političke partije u Francuskoj – konzervativce i socijaliste. Sada se, međutim, poslije pet godina u Jelisejskoj palati smatra dijelom establišmenta.
Neki glasači među ljevicom i zelenima koji su ga podržali prošli put kažu da im se ne sviđa, kako smatraju, njegova desničarska ekonomska politika i njegova arogancija.
Makron je na skupu u Parizu istakao svoju posvećenost Evropi i Evropskoj uniji, za razliku od Le Pen i kandidata krajnje ljevice Žan-Lik Melanšona (Jean-Luc Melenchon), i rekao da je Evropa sa zajedničkom odbranom, politikom zaštite životne sredine i regulisanog kapitalizma važna protivteža “duopolu” supersile SAD i Kine i “velikog nereda” geopolitike.
Poziv biračima
Na svom prvom predizbornom skupu samo nedjelju dana prije prvog kruga izbora francuski predsjednik pozvao je desetine hiljada sve nervoznijih pristalica da mu pomognu da pobijedi u “bici između napretka i povratka”, ukazuje televizija Frans 24 (France 24).
“Sad je mobilizacija, sad je bitka”, rekao je Makron pred kraj govora od dva i po sata na stadionu u zapadnom dijelu Pariza. “To je bitka između napretka i povratka, bitka između patriotizma i Evrope, i (s druge strane) nacionalizma”.
Makron je govor počeo dugačkom listom dostignuća i obećanjima da će otvoriti radna mjesta u bolnicama i staračkim domovima, u, kako navodi francuska televizija, očiglednom pokušaju da ubijedi glasače s lijevog centra za koje istraživači javnog mnjenja kažu da bi mogli da ne glasaju.
“Opasnost od ekstremizma dostigla je nove visine jer su posljednjih mjeseci i godina normalizovane mržnja, alternativne istine”, rekao je on. “Navikli smo da u televizijskim emisijama viđamo antisemitske i rasističke autore”.
Centristički predsjednik je prošlog mjeseca u posljednjem trenutku objavio da namjerava da se kandiduje za drugi mandat, ali je, ukazuje Frans 24, njegovu kampanju omeo rat u Ukrajini. Sada dok se smanjuje njegova prednost nad konkurentima, njegove pristalice traže da se više posveti kampanji i njegovi saradnici obećavaju da će obići zemlju.
Kao rok zvijezda
Na stadionu sa 30.000 mjesta poznatom po ragbi utakmicama i rok koncertima, Makron je pokušao da udahne novi život kampanji za reizbor koju je uzdrmao uspon njegove desničarske rivalke Marin le Pen, piše Tajms (The Times).
Nastupajući kao rok zvijezda, Makron se do bine progurao kroz razdraganu publiku, praćen glasnom muzikom, pirotehnikom i skandiranjem “još pet godina”. Obučen u svoje prepoznatljivo plavo odijelo, govor je počeo povezujući ruskog predsjednika Vladimira Putina i svoje protivnike s desnice. “Danas neki ljudi bombarduju demokratiju nekoliko sati od Pariza; drugi bi htjeli da nas vrate u Francusku kakva je bila prije mnogo godina”.
Predizborni događaj na stadionu je bio jedini veliki skup Makronove kampanje, pošto je insistirao da rat znači da bi trebalo da posveti svoje vrijeme državnim pitanjima, a ne izbornoj kampanji, ukazuje Tajms i ističe da se strategija isprva isplatila pošto je poslije početka ruske invazije na Ukrajinu razlika u podršci Makronu i Le Pen bila deset odsto.
Efekat rata u Ukrajini je oslabio, a Makronov rejting je opao jer je pažnja s rata prebačena na njegove posljedice na životni standard u Francuskoj – porast cijena energije koji je gurnuo inflaciju na 4,5 odsto, što je najviše od sredine 80-ih .
S druge strane, rast rejtinga Le Pen je opravdao njenu odluku da u centar svoje kampanje stavi smanjenje kupovne moći, umjesto njenog tradicionalnog antimigrantskog stava. Takođe, ukazuje Tajms, paradoksalno joj je pomogla i kandidatura ekstremnog desničara Erika Zemura (Eric Zemmour). On je isprva preuzeo neke od njenih glasača, ali je njegova tvrda antiislamska retorika učinila da njen oštar stav prema strancima djeluje više mejnstrim.
To je, kako navodi londonski list, dovelo i do promjene u Makronovom taboru, koji je optuživan da je blag prema Le Pen u očekivanju da će je lako pobijediti u drugom krugu. Posljednjih dana, Makron za svoju rivalku kaže da je “ekstremna desnica” i govori o “tandemu Marin le Pen – Erik Zemur”, uprkos intenzivnom rivalstvu njih dvoje.
Smanjena prednost
Prednost Makrona nad Le Pen nastavlja da se smanjuje nedjelju dana pred prvi krug glasanja, ističe Blumberg (Bloomberg) povodom rezultata posljednjih anketa.
Prema anketi Ifopa objavljenoj u nedjelju, 3. aprila, podrška Makronu je 27 odsto, što je pad sa 29,5 odsto dvije nedjelje ranije. Le Pen je na drugom mjestu s 22 odsto, čime je njena podrška porasla za više od 3,5 odsto.
U drugom krugu 24. aprila, Makron bi pobijedio Le Pen za 53 odsto naspram 47 odsto, dok je u istoj anketi prije dvije nedelje odnos bio 58 odsto prema 42 odsto.
U prvom krugu bi na trećem mjestu trebalo da završi kandidat krajnje ljevice Žan-Lik Melanšon koji ima podršku 15 odsto ispitanih, čime je povećao rejting za dva odsto.
Krajnji desničar Zemur je u anketi dobio 10,5 odsto, što je pad od 1,5 odsto. Na petom mjestu je kandidatkinja konzervativnih republikanaca Valeri Pekres (Valerie Pecresse) s devet odsto, poslije pada od dva odsto.