Ruska vladajuća partija Jedinstvena Rusija, koju podržava Kremlj, na putu je da ostvari ubjedljivu pobjedu na izborima za donji dom parlamenta, poslije trodnevnog glasanja koje su obilježili nepravilnosti i navodi o namještanju izbora, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Centralna izborna komisija saopštila je u ponedjeljak, 20. septembra, da je, na osnovu skoro 64 odsto prebrojanih glasova, Jedinstvena Rusija, koja snažno podržava predsjednika Vladimira Putina, dobila skoro 48 odsto glasova.
Slijede Komunistička partija s oko 21 odsto i nacionalistička Liberalno demokratska partija s oko osam odsto. Partija Pravedna Rusija osvojila je oko 7,5, a novoosnovana stranka Novi ljudi šest odsto glasova.
Na izborima nije bilo značajnijeg prisustva opozicije pošto su organizacije povezane sa zatvorenim Aleksejem Navaljnim, najsnažnijim kritičarem Kremlja, proglašene ekstremističkim, čime je praktično svakom povezanom s njegovom političkom mrežom zabranjeno da se kandiduje.
Rezultati elektronskog glasanja preko interneta u Moskvi još nisu objavljeni.
Jedan od saradnika uhapšenog opozicionara Alekseja Navaljnog, Leonid Volkov, sugerisao je da vlasti planiraju da manipulišu glasovima preko interneta, posebno u liberalnijim gradovima kao što su Moskva i Sankt Peterburg.
Zbog sistema glasanja, zasad nije jasno kako će se rezultati pretočiti u raspodjelu mjesta u novom sazivu Dume.
Polovina od 450 mjesta se dodjeljuje prema glasanju za partijske liste, dok se druga polovina bira po većinskom sistemu. Izborni zvaničnici su rekli da prvi rezultati sugerišu da kandidati Jedinstvene Rusije vode u 193 takvih pojedinačnih trka.
Jedinstvena Rusija, koja trenutno ima 334 od 450 poslanika u Dumi, nastoji da zadrži supervećinu koja omogućava promjenu ustava. Ta stranka je, međutim, duboko nepopularna i istraživanja nezavisnih anketara pokazala su da je njen rejting najniži u posljednje dvije decenije od kada je osnovana.
Na posjlednjem nacionalnom glasanju 2016. godine, Jedinstvena Rusija osvojila je nešto više od 54 odsto glasova. Apatija je još jedna velika briga za vlasti, pošto su ruski glasači sve ciničniji po pitanju slobodnih i fer izbora. Sredinom popodneva 19. septembra izlaznost na biračkim mjestima širom zemlje bila je oko 43 odsto, saopštila je Centralna izborna komisija.
Pored testa za Jedinstvenu Rusiju, trodnevno glasanje bilo je i veliki test za Navaljnog, uhapšenog borca protiv korupcije čiji su saveznici mnogo uložili u strategiju “pametnog glasanja”, s ciljem da se podrije kontrola Ujedinjene Rusije nad politikom u zemlji.
Ove godine većina kandidata koja je dobila podršku “pametnog glasanja” dolazi iz Komunističke partije, iako ona s još dvije stranke u Dumi retko glasa protiv inicijativa većine ili onih za koje je izričito lobirao Kremlj.
“Ako stranka Jedinstvena Rusija uspije, naša zemlja će se suočiti sa još pet godina siromaštva, pet godina svakodnevne represije i pet uzalud potrošenih godina”, navedeno je na Navaljnovom Instagram nalogu uoči izbora.
Posljednjih mjeseci, vlasti su pokrenule sveobuhvatnu akciju protiv Navaljnove političke mreže, označivši je “ekstremističkom organizacijom” i zabranivši njegovim saveznicima da učestvuju na izborima.
Navaljni u zatvoru izdržava kaznu od dvije i po godine po optužbama za koje njegovi saveznici kažu da su politički motivisane.
Kada je glasanje počelo 17. septembra, Navaljnova aplikacija Pametno glasanja nestala je iz Eplove (Apple) i Guglove (Google) prodavnice. Telegram, popularna aplikacija za razmjenu poruka i ključni alat Navaljnovog tim za širenje svojih poruka, takođe je uklonio Pametno glasanje. Jutjub (YouTube), koji je u vlasništvu Gugla, takođe je uklonio video s imenima kandidata koji su podržani strategijom “pametnog glasanja”.
Blokirano je i oko 50 sajtova koje vodi Navaljni, uključujući i onaj koji je posvećen pametnom glasanju.
Dugi redovi
Glasanje, koje se održava uporedo s izborima za regionalne guvernere i lokalne skupštine, održano je uz rasprostranjene izvještaje o nepravilnostima.
Prvog dana glasanja na nekim biračkim mjestima bilo je neuobičajeno dugih redova. Nezavisna organizacija za praćenje izbora Golos sugerisala je da je riječ o radnicima u državnim kompanijama i službama, kao i pripadnicima vojske koje su Jedinstva Rusija i vlasti primorale da glasaju.
Glasači intervjuisani u jednom moskovskom okrugu izrazili su sumnje prema izbornim rezultatima i šansama opozicije da na njih utiče putem “pametnog glasanja”.
“Možete vidjeti šta se dešava na našim izborima. Ne vjerujem im”, rekla je Tatjana Bočkova, novinarka koja je u 208. okrugu u Moskvi glasala za Sergeja Mitrohina, političara iz liberalne stranke Jabloko, koju je podržala na prethodnim izborima.
“Nisam koristila Pametno glasanje, jer ne vjerujem da to zaista može da funkcioniše”, rekla je Bočkova za RSE.
Advokat Sergej Ros, koji je ranije branio opozicione aktiviste, rekao je da je slijedio preporuku “pametnog glasanja” i glasao za Mitrohina.
On je rekao je da nema povjerenja u izbore, ali da vjeruje da u Moskvi neće biti toliko namještanja izbora kao u drugim dijelovima zemlje.
“Opozicija sada ima na raspolaganju više oruđa, poput pametnog glasanja”, rekao je on. “Ali i država, i koristi to protiv medija i nezavisnih novinara”.
Vadim, 63-godišnji pozorišni istoričar na jednoj moskovskoj akademiji, rekao je da je glasao za novoosnovanu partiju Novi ljudi, zbog njenog obećanja da će u politiku uvesti nova lica.
Vadim kaže da generalno vjeruje u izbore, pošto mala izlaznost otežava vlastima da ih lažiraju. On se nije složio s tvrdnjama da su Novi ljudi jedna od nekoliko partija osnovanih u saradnji s Kremljem radi stvaranja iluzije da postoji konkurencija.
Širom Rusije bilo je izvještaja o popunjavanju glasačkih kutija i “glasanju na vrtešsci”, gdje se glasači autobusom prevoze od biračkih mjesta do biračkih mjesta kao organizovana grupa. Nejasno je, međutim, u kojoj mjeri izvještaji o prevarama mogu uticali na konačan rezultat.
Navodi o punjenju glasačkih kutija
Navaljnov tim pozvao je birače da glasaju posljednjeg dana kako bi se smanjile šanse da njihovi glasovi ne budu odbačeni poslije prva dva dana glasanja.
Vlasti su navele da su proširile izbore na tri dana kako bi se spriječile gužve zbog pandemije COVID-19. Kritičari, međutim, kažu da duži period glasanja nudi široke mogućnosti za manipulaciju i namještanje rezultata.
U Sankt Peterburgu je nezavisna grupa za praćenje izbora izvijestila da su jednog kandidata opozicione stranke Jabloko pretukli policajci na biračkom mjestu 19. septembra nakon što je tvrdio da su nestale gomile neiskorišćenih glasačkih listića.
Video snimak koji su podijelili aktivisti prikazuju najmanje tri policajca koji guraju Nikitu Sorokina, kandidata za lokalnu skupštinu. Viđeno je i kako je nekoliko drugih posmatrača nasilno uklonjeno s birališta.
Golos je ranije izvijestio da je bilo oko 2.000 kršenja procedure, kao i kršenja mjera za čuvanje glasačkih listića na biračkim mjestima, da su neki glasali više puta, kao i desetine incidenata ubacivanja listića u glasačke kutije.
Genadi Zjuganov, koji je na čelu Komunističke partije, takođe je naveo široko rasprostranjena kršenja zakona i pozvao izborne zvaničnike da odgovore na izvještaje o “brojnim apsolutno nečuvenim činjenicama”, uključujući punjenje glasačkih kutija.