Ekonomska aktivnost u regionu Evrope i centralne Azije ove godine vjerovatno će ostati niža pod uticajem posljedica ruske invazije na Ukrajinu, uporno visoke inflacije i restriktivnijih uslova finansiranja, navodi se u danas objavljenom najnovijem izdanju Ekonomskog izvještaja Svjetske banke za ovaj region.
“U ovom trenutku se očekuje da ekonomski rast regiona u 2023. bude 1,4 odsto, što je značajno više od prethodno očekivanih 0,1 odsto. Ta pozitivna, mada značajno smanjena ekonomska aktivnost u 2023. odražava nešto blažu kontrakciju ruske ekonomije i poboljšane izglede za Ukrajinu. Prema očekivanjima, rast u regionu povećat će se na prosječnih 2,7 odsto u 2024. i 2025. uz popuštanje inflacije, oporavak domaće potražnje i poboljšanje spoljašnjeg okruženja”, navodi se u Izvještaju.
Usljed naglog porasta potrošačkih cijena, i to naročito hrane i energenata, srednja godišnja stopa inflacije dostigla je krajem 2022. na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju Evrope i centralne Azije 15,9 odsto, što predstavlja najviši nivo u proteklih 20 godina kao i najvišu stopu zabilježenu među svim regionima u razvoju. Inflacija je u zemljama Evrope i centralne Azije u prosjeku iznosila manje od 4 odsto prije nego što je počela rasti 2021.
“Budući izgledi su i dalje krajnje neizvjesni. Rast u 2023. može biti slabiji ako dođe do dalje eskalacije rata izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu, nastavka rasta cijena hrane i energenata ili ubrzanog povećanja kamatnih stopa širom svijeta ili u regionu, kao i ako se iznenadno promijeni pravac priliva kapitala u ovaj region. Na rast se mogu odraziti i nedavna dešavanja u bankarskom sektoru pojedinih razvijenih ekonomija”, piše u izvještaju Svjetske banke.
Prema projekcijama, ekonomija Ukrajine će ove godine ostvariti rast od 0,5 odsto nakon šokantnog pada od 29,2 odsto u 2022., kada je Rusija izvršila invaziju na ovu zemlju. Iako je ekonomska šteta koju Ukrajina trpi zbog invazije ogromna, ponovno otvaranje luka na crnomorskoj obali Ukrajine i obnavljanje trgovine žitaricama, kao i značajna donatorska pomoć, pružit će ove godine podršku ekonomskoj aktivnosti.
Nedavne procjene Svjetske banke govore da su troškovi obnove i oporavka Ukrajine sada dostigli 411 milijardi dolara, što je više nego dvostruko veći iznos od ukupne vrijednosti ekonomije Ukrajine iz 2021., prije izbijanja rata.
“U Turskoj su 6. februara 2023. registrovana dva razorna zemljotresa, koja su, prema procjenama Svjetske banke, izazvala neposrednu štetu od oko 34,2 milijarde dolara, odnosno 4 odsto BDP-a ove zemlje iz 2021. Stvarni troškovi neophodni da se zadovolje sve potrebe za oporavkom i obnovom mogli bi biti dvostruko veći od iznosa same neposredne štete. Kada se u predviđanja uključi i uticaj nedavnih zemljotresa, za 2023. se predviđa stopa rasta od 3,2 odsto, koja će se u periodu od 2024. do 2025. povećati na prosječnih 4,2 odsto kao rezultat državne podrške domaćinstvima i ulaganja vezanih za obnovu”, navodi se u izvještaju.
Uzimajući u obzir usporeni privredni rast i visoku inflaciju, izvještaj sadrži i poglavlje sa posebnim osvrtom na krizu troškova života u kome se razmatra uticaj visoke inflacije na životni standard građana regiona.
„Inflacija umanjuje realnu vrijednost prihoda pojedinaca – a visoka inflacija ima daleko veći uticaj na najsiromašnije nego na najbogatije segmente stanovništva“, izjavio je Ivailo Izvorski, glavni ekonomista Svjetske banke za region Evrope i centralne Azije.
„Kako bi se bolje zaštitile osjetljive grupe i podstakao rast, pri izradi javnih politika u obzir bi trebalo uzeti različite efekte inflacije na populacije sa različitim prihodima i koristiti preciznije pokazatelje za mjerenje stvarnih troškova koji zbog visokih cijena trpe najsiromašniji“, dodao je Izvorski.
Vlade zemalja regiona su na krizu troškova života odgovorile socijalnom pomoći i subvencijama, koje su između ostalog podrazumijevale moratorij na rast cijena energenata, smanjenje cijena javnog prevoza i ograničenje cijena električne energije i prirodnog gasa za domaćinstva i preduzeća.
Rezultati analize predstavljeni u izvještaju, međutim, ukazuju na nejednak teret krize troškova života. Utvrđeno je da je inflacija za najsiromašnijih 10% građana bila za 2 procentna poena viša nego za najbogatijih 10 odsto. Ta razlika je premašila 5 procentnih poena u pojedinim zemljama regiona kao što su Moldavija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
“Ako se pri definiranju javnih politika ne budu uzele u obzir razlike u stopama inflacije sa kojima se suočavaju domaćinstva, podrška osjetljivim grupama lako može biti neadekvatna, a takve mjere se mogu pokazati kako neefikasnim, tako i nedovoljno djelotvornim, navodi se u izvještaju. Autori preporučuju primjenu ne samo standardnih indeksa potrošačkih cijena (IPC) već i drugih mjerila kako bi se preciznije utvrdili stvarni troškovi života najsiromašnijih građana. To je od presudnog značaja za izradu boljih javnih politika usmjerenih na podsticanje rasta i smanjenje siromaštva”, zaključuje se u Izvještaju svjetske banke.