SAD su potvrdile da je Kina u avgustu testirala hipersoničnu letjelicu s potencijalom da se koristi u slučaju nuklearnog rata, nakon što je kineska vlada negirala da je riječ o oružju i rekla da je samo svemirsko vozilo.
Hipersonične letjelice nisu novina – konceptualizovana su tokom Drugog svjetskog rata. Prva takva raketa (RTV-G-4 Bumper) s brzinom više od Mach 5 lansirana je 1948. godine. Od tog vremena razvoj hipersoničnog oružja otišlo je dva pravca – prvi hipersonične krstareće rakete, a drugi bi bio hipersonične jedrilice (hypersonic glide vehicles – HGV), piše Politicki.ba.
U analizi Jeffa Morganteena i Andreae Miller za CNBC iz 2019. godine, razvoj oružja koje putuje brzinom većom od Mach 5 stavljen je u centar nove trke u naoružanju. Analiza navodi da se Sjedinjene Američke Države u tom kontekstu nalaze u nepovoljnom položaju kasneći za Ruskom Federacijom i Kinom. Ipak, razvoj hipersoničnih letjelica i raketa nije sveden na ovaj ekskluzivan klub. Brojne zemlje kao što su Japan, Australija, Francuska, Velika Britanija, Brazil ili Njemačka nalaze se u različitim razvojnim fazama svojih varijanti ovih letjelica.
Jedna od zemalja koja se na mala vrata uključila u razvoj svoje verzije hipersoničnog odgovora je Islamska Republika Pakistan. Nosilac ovog projekta je pakistanska mornarica. Prije svega, nastoji se preći iz doktrine odbrambenog djelovanja, koja je štitila pakistanske vode relativno bliže obali, u okeansku mornaricu i fokusira se na doktrinu uskraćivanja pristupa. Budućnost ove doktrine je nesumnjivo program hipersonične letjelice P-282. Načelnik mornaričkog generalštaba, admiral Zafar Mehmood Abbasi, u oktobru 2020. godine je rekao: “U hipersoničnom domenu, u razvoju su brodske protivbrodske i kopnene balističke rakete P-282 dugog dometa.”
Pakistan iznenađujuće slijedi pristup baziran na mornarici. Balističke rakete na brodu vrlo su neuobičajene, ali s obzirom na to da će se ta sposobnost najvjerovatnije koristiti u konvencionalnom, a ne strateškom domenu, možemo pretpostaviti da će se rakete vjerovatno koristiti prvenstveno za protivpovršinsko ratovanje, sa sekundarnom kopnenom ulogom napada. To takođe može ukazivati na mogućnost da bi vazdušne i kopnene snage trebale same razviti vlastite projektile za trijadu, budući da bi isti HGV obično mogu koristiti sve tri službe.
Rad na programu P-282 moguće se realizuje u saradnju sa Republikom Kinom, mada takva saradnja nije ozvaničena. Pakistan je već u dovoljnoj mjeri razvio svoj balistički program, pa bi hipersonično oružje bilo prirodan korak naprijed. Rad na ovakvom programu vjerovatno je odgovor na aktivnosti u Indiji, najvećem rivalu Republike Pakistan, koja u kooperaciji sa Rusijom radi na hipersoničnoj krstarećoj raketi BrahMos II.