Britanski Gardijan objavio je tekst o “Pandorinim papirima”, milionima dokumenata koji otkrivaju ofšor poslove i imovinu više od 100 milijardera, 30 svjetskih lidera i 300 javnih zvaničnika.
Njihov tekst prenosimo u cjelosti.
Tajni poslovi i skrivena imovina nekih od najbogatijih i najmoćnijih ljudi na svijetu otkriveni su u najvećoj gomili procurjelih podataka u istoriji.
Oznčeni kao “Pandorini papiri”, sadrže 11,9 miliona datoteka kompanija koje su bogati klijenti unajmili za stvaranje ofšor struktura i trastova u poreskim rajevima kao što su Panama, Dubai, Monako, Švajcarska i Kajmanska ostrva.
Oni otkrivaju tajne ofšor poslove 35 svjetskih lidera, uključujući sadašnje i bivše predsjednike, premijere i šefove država. Oni takođe osvjetljavaju tajne finansije više od 300 drugih javnih zvaničnika, poput ministara u vladi, sudija, gradonačelnika i vojnih generala u više od 90 zemalja.
Dokumenti obuhvataju objelodanjene podatke o velikim donatorima Konzervativne stranke, postavljajući teška pitanja za Borisa Džonsona dok se njegova stranka sastaje na godišnjoj konferenciji.
U procurjelim podacima nalazi se više od 100 milijardera, kao i poznate ličnosti, rok zvijezde i poslovni lideri. Mnogi koriste ove kompanije da drže luksuzne stvari kao što su nekretnine i jahte, kao i anonimne bankovne račune. Pa čak i umjetnička djela, od opljačkanih kambodžanskih antikviteta do Pikasovih slika i Banksijevih murala.
Pandora papiri otkrivaju unutrašnje funkcionisanje svijeta u sjenci, pružajući rijedak prozor u skrivene operacije globalne offshore ekonomije koja omogućava nekim od najbogatijih ljudi na svijetu da sakriju svoje bogatstvo, a u nekim slučajevima plaćaju malo ili nimalo poreza.
Postoje emailovi, dopisi, evidencije o osnivanju, sertifikati o udjelima, izvještaji o usklađenosti i složeni dijagrami koji prikazuju lavirintne korporativne strukture. Često dozvoljavaju da se prvi put identifikuju pravi vlasnici kompanija.
Dokumenti su procurili u Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) u Vašingtonu. Pristup podacima podijelili su sa odabranim medijskim partnerima, uključujući Gardijan BBC Panorama, Le Monde i Vašington Post. Više od 600 novinara pregledalo je fajlove u sklopu masovne globalne istrage.
Pandorini papiri predstavljaju najnovije – i najveće u pogledu obima podataka – curenje finansijskih podataka koji tresu ofšor svijet od 2013.
Osnivanje ili stvaranje koristi od ofšor kompanija nije samo po sebi nezakonito, te u nekim slučajevima ljudi za to mogu imati legitimne razloge, poput bezbjednosti. Ali tajnost koju nude poreski rajevi pokazala se privlačnom za utajivače poreza, prevarante i perače novca, od kojih su neki razotkriveni u papirima.
Neki bogati pojedinci i kompanije skrivaju tako svoju imovinu kako bi izbjegli plaćanje poreza, što je legalna aktivnost za koju se procjenjuje da vlade košta milijarde u izgubljenim prihodima.
Nakon više od 18 mjeseci analize podataka u javnom interesu, Gardijan i drugi mediji objaviće svoje nalaze narednih dana, počevši sa otkrićima o ofšor finansijskim poslovima nekih od najmoćnijih političkih lidera u svijetu.
Među njima je vladar Jordana, kralj Abdulah II, koji je, prema objavljenim dokumentima, prikupio tajno carstvo od 100 miliona dolara koje se proteže preko Malibua, Vašingtona i Londona. Jordanski kralj je odbio da odgovori na konkretna pitanja, ali je rekao da neće biti ništa neprikladno u tome što on posjeduje nekretnine preko ofšor kompanija. A Jordan je čini se blokirao veb stranicu ICIJ -a juče, nekoliko sati prije objavljivanja Pandorinih papira.
Dokumenti takođe pokazuju da je azerbejdžanska vladajuća porodica Alijev posljednjih godina trgovala blizu 400 miliona funti britanske imovine. Jedna od njihovih nekretnina prodata je kraljičinom imanju, koje sada razmatra kako je došlo do plaćanja 67 miliona funti kompaniji koja je poslovala kao paravan za porodicu koja vodi državu koja se rutinski optužuje za korupciju. Alijevi su odbili da komentarišu.
Pandorini papiri takođe prijete da izazovu političku uznemirenost dva lidera Evropske unije. Premijer Češke Andrej Babiš suočava se sa pitanjem zašto je iskoristio ofšor investicionu kompaniju za kupovinu dvorca vrijednog 22 miliona dolara na jugu Francuske. I on je odbio da komentariše.
A na Kipru, kontroverznom ofšor centru, od predsjednika Nikosa Anastasiadesa će se možda tražiti da objasni zašto je advokatska kancelarija koju je osnovao optužena za skrivanje imovine kontroverznog ruskog milijardera iza lažnih vlasnika kompanija. Firma negira da je uradila bilo šta loše, dok kiparski predsjednik kaže da je prestao da ima aktivnu ulogu u njenim poslovima nakon što je postao lider opozicije 1997.
Nijesu svi navedeni u Pandorinim papirima optuženi da su učinili nešto loše. Dokumenti koji su procurili otkrivaju da su Toni i Šeri Bler ušteđeli 312.000 funti poreza na imovinu kada su kupili londonsku zgradu koja je djelimično u vlasništvu porodice istaknutog bahreinskog ministra.
Bivši premijer i njegova supruga kupili su kancelariju od 6,5 miliona funti sticanjem ofšor kompanije na Britanskim Djevičanskim ostrvima. Iako taj potez nije bio nezakonit i nema dokaza da su Blerovi proaktivno nastojali izbjeći porez na imovinu, sporazum ističe “rupu” koja je omogućila bogatim vlasnicima nekretnina da ne plaćaju porez koji je uobičajen za obične Britance.
Dokumenti koji su procurili ilustruju centralnu koordinacionu ulogu Londona u mračnom ofšor svijetu. Glavni grad Velike Britanije je dom menadžerima bogatstva, advokatskih kancelarija, agenata za osnivanje kompanija i računovođa. Svi postoje da služe svojim ultra bogatim klijentima. Mnogi su tajkuni rođeni u inostranstvu koji uživaju status „nedomicila“, što znači da ne plaćaju porez na svoju imovinu u inostranstvu.
Ukrajinski predsjednik, Volodimir Zelenski, koji je izabran 2019. zbog obećanja da će očistiti ozloglašeno korumpiranu ekonomiju pod uticajem oligarha, takođe je naveden u papirima. Tokom kampanje, Zelenski je prenio svojih 25 odsto udjela u ofšor kompaniji na bliskog prijatelja koji sada radi kao predsjednikov savjetnik. Zelenski je odbio da komentariše.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, za koga SAD sumnjaju da ima tajno bogatstvo, ne pojavljuje se u papirima po imenu. Ali to čine brojni bliski saradnici, uključujući i njegovog najboljeg prijatelja iz djetinjstva – pokojnog Petra Kolbina – koga su kritičari nazvali „novčanikom“ za Putinovo bogatstvo, i ženu sa kojom je ruski lider navodno nekada bio u romantičnoj vezi. Niko nije odgovorio na poziv za komentar.
Pandora papiri takođe bacaju svijetlo na sami ofšor sistem. Dalji razvoj će se vjerovatno pokazati neugodnim za američkog predsjednika, Džo Bajdena, koji se obavezao da će voditi međunarodne napore na uvođenju transparentnosti u globalni finansijski sistem, a SAD izlaze kao vodeće poresko utočište. Dokumenti sugerišu da država Južna Dakota, posebno, skriva milijarde dolara u bogatstvu povezanom sa pojedincima koji su prethodno optuženi za teške finansijske zločine.
Ofšor staza se takođe proteže od Afrike do Latinske Amerike do Azije i vjerovatno će postaviti teška pitanja političarima širom svijeta. U Pakistanu, Munis Elahi, istaknuti ministar u vladi premijera Imrana Kana, kontaktirao je ofšor provajdera u Singapuru u vezi ulaganja od 33,7 miliona dolara.
U Keniji se predsjednik Uhuru Kenijata predstavio kao neprijatelj korupcije. Kenijata je 2018. godine rekao za BBC: „Imovina svakog javnog službenika mora biti javno objavljena kako bi ljudi mogli da se zapitaju i pitaju: šta je legitimno?“
On će biti pod pritiskom da objasni zašto su on i njegova bliska rodbina prikupili više od 30 miliona dolara ofšor bogatstva, uključujući imovinu u Londonu. Kenijata nije odgovorio na upite o tome da li je njegovo porodično bogatstvo prijavljeno nadležnim vlastima u Keniji.
Pandora papiri takođe otkrivaju neke od neviđenih posljedica prethodnih curenja informacija iz ofšor -a, koje su podstakle skromne reforme u nekim dijelovima svijeta, poput Britasnkih Djevičanskih ostrva, gdje se sada vodi evidencija o pravim vlasnicima registrovanih kompanija. Međutim, nedavno procurjeli podaci pokazuju da se novac kreće oko ofšor destinacija, dok se bogati klijenti i njihovi savjetnici prilagođavaju novoj stvarnosti.
Neki klijenti Mosak Fonseke, sada već nepostojeće advokatske kancelarije u središtu objelodanjivanja panamskih papira 2016. godine, jednostavno su svoje kompanije prebacili na konkurentske provajdere, poput drugog globalnog trasta i korporativnog administratora sa glavnom kancelarijom u Londonu, čiji su podaci u procurjelim fajlovima.
Na pitanje zašto migrira novu kompaniju, jedan je kupac otvoreno napisao: “Poslovna odluka o napuštanju poslovanja nakon panamskih papira.” Drugi agent je rekao da se industrija uvijek „prilagođavala“ spoljnom pritisku.
Čini se da neki fajlovi koji su procurili prikazuju neke u industriji koji žele zaobići nove propise o privatnosti. Jedan švajcarski advokat odbio je da pošalje mejlom imena svojih mušterija poštujući nove zakone. Umjesto toga, poslao ih je vazdušnom poštom, sa strogim uputstvima da ih ne treba obrađivati na bilo koji „elektronski način“. Identitet drugog stvarnog vlasnika podijeljen je putem VhatsAppa.
„Svrha ovog načina postupanja je da vam omogući da se pridržavate pravila BDO“, napisao je advokat. Pozivajući se na Mosak Fonseka, advokat je dodao: „Dužni ste da čuvate tajnu za naše klijente i da uopšte ne učinite izvodljivim drugu priču o„ panamskim papirima “koja se dogodila jednom od vaših konkurenata.
Gerard Rile, direktor ICIJ -a, rekao je da su vodeći političari koji su finansije organizovali u poreskim oazama imali udjela u statusu kvo i da će vjerovatno biti prepreka za reformu ofšore ekonomije. “Kada imate svjetske lidere, kada imate političare, kada imate javne zvaničnike, koji svi koriste ovaj svijet, onda mislim da tome nećemo vidjeti kraj.”
Očekivao je da će Pandorini papiri imati veći uticaj od prethodnih curenja informacija, ne samo zbog toga što su stizali usred pandemije koja je pogoršala nejednakosti i primorala vlade da pozajmljuju neviđene iznose koje bi trebali snositi obični poreski obveznici. “Ovo su panamski papiri o steroidima”, rekao je Rile.
„Šire je, bogatije i ima više detalja.“
Najmanje 11,3 miliona dolara bogatstva drži se na ofšor, prema studiji koju je 2020. uradila pariška Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). “Ovo je novac koji se gubi u blagajnama širom svijeta i novac koji bi se mogao upotrijebiti za oporavak od Kovida”, rekao je Rile.
„Gubimo jer neki ljudi dobijaju. To je tako jednostavno. Ovdje se dešava vrlo jednostavna transakcija. “