Finska, najpripremljenija država za ruski napad: Čekamo ih još od Drugog svjetskog rata

Ako se ostvare najgori strahovi Evrope – da se sukob u Ukrajini proširi na ostale ruske susjede – Finska će biti spremna.  Finska, naime, ima zalihe: najmanje šest mjeseci svih važnijih goriva i žitarica stoje u strateškim zalihama, dok su farmaceutske kompanije dužne su imati zalihe svih uvezenih lijekova za period od tri do 10 mjeseci, piše Jutarnji list.

Ima civilnu obranu. Sve velike zgrade moraju imati vlastita atomska skloništa, a ostatak stanovništva može koristiti podzemna parkirališta, pozorišta i bazene koji su spremni za pretvaranje u evakuacione centre.

I ima borce. Gotovo trećina odrasle populacije ove nordijske zemlje su rezervisti, što znači da Finska može koristiti jednu od najvećih vojski u odnosu na svoju veličinu u Evropi.

“Pripremili smo naše društvo i obučavamo se za ovu situaciju još od Drugog svjetskog rata”, kaže Tytti Tuppurainen, finski ministar EU.

Nakon osam decebija živeći prvo u sjeni Sovjetskog Saveza, a sada Rusije, opasnost od rata u Evropi nije ih iznenadila.

Ali ono što Finska naziva svojom strategijom ‘sveobuhvatne sigurnosti’ primjer je kako sve zemlje mogu stvoriti rigorozne sisteme za svoje društvo kako bi se zaštitili prije vremena – ne samo od potencijale invazije, već i od prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada ili pandemija.

Ne radi se samo o vojnoj spremnosti već o sigurnosti da zakoni i pravila funkcionišu u vrijeme krize.

Finska je stvorila neformalnu mrežu između elita političkog i poslovnog svijeta te nevladinih organizacija kako bi se pripremila za najgore. Kontinuirano posmatra koje su njene glavne slabosti i pokušava ih ispraviti kako bi se stvorilo što je moguće više otpornosti u sistemu prije nego što se kriza dogodi.

Finska je sa svojom granicom od 1340 km koju dijeli s Rusijom vrlo izložena napadu i po prvi put u svojoj istoriji većina Finaca podržava prijavu za članstvo u NATO-u.

Ali zemlja s 5,5 miliona stanovnika takođe vidi potrebu održavanja i nadogradnje svoje nacionalne strategije.

‘S obzirom na naš geostrateški položaj, veliku kopnenu masu i rijetku populaciju, moramo učiniti sve za odbranu zemlje . . . Redovno treniramo na mnogim nivoima kako bismo bili sigurni da svi znaju što im je činiti – a krajnji rezultat je da ovo društvo možete pretvoriti u krizni režim ako bude potrebno.’

Naslijeđe Zimskog rata

Velik dio spremnosti Finaca proizlazi iz vlastitog rata s Moskvom – u brutalnom Zimskom ratu 1939-40 uspješno su se odupirali invaziji Sovjetskoj Saveza na njihov teritoriju, znatno duže nego što su to Rusi očekivali. 1940. godine je sklopljen Moskovski mirovni sporazum. Finci su morali Rusima prepustiti devet odsto svoje teritorije uključujući svoj najkosmopolitskiji grad, Vyborg, i jedno od glavnih područja industrije.

Nakon toga, Finci su se zavjetovali: nikad više.

‘Nismo zaboravili, to je u našem DNK’, govori predsjednik Sauli Niinisto pa ukazuje na ankete koje pokazuju da je oko tri četvrtine Finaca spremno boriti se za svoju zemlju, što je daleko najveća brojka u Evropi.

Finska ima ratnu snagu od oko 280.000 ljudi, te 900.000 obučenih rezervista. Čak i nakon završetka hladnog rata nastavili su s regrutacijom svih muškaraca koji su završili školovanje, a Helsinki je zadržao jake izdatke za dobranu čak i 1990-ih i 2000-ih kada su drugi smanjivali.

Jarmo Lindberg, bivši načelnik obrane Finske, kaže da je finski glavni grad Helsinki ‘kao švajcarski sir’ s desetinama kilometara tunela.

“Postoje područja kao u filmu o Džejms Bondu’, dodaje. ‘Svi štabovi oružanih snaga smješteni su ispod ’30-40 metara granita. Imali smo iskustvo bliske smrti u Drugom svjetskom ratu koje nas je samo ojačalo’, ističe.

Nekad je to bila najveća ruska snaga, ali ne više: Ovo je ključna Putinova noćna mora

Ako bi vojna obavještajna služba otkrila vjerovatni napad, mobilizovale bi se snage i, koliko god je to moguće, civili bi bili evakuisani iz opasnih područja, što je značajna razlika u odnosu na ono što se dogodilo u Ukrajini.

UN je nedavno Finsku proglasio petu godinu zaredom najsretnijom nacijom na svijetu.

‘Trudimo se osigurati da naše društvo bude snažno i da se može nositi s teškim vremenima. Spremnost i pripremljenost duboko su usađene u finske glave’, kaže Niinisto.

‘Osnovna ideja je: ako je pogođena jedna kompanija ili sektor, kako riješiti problem? Na primjer, kako nahraniti naciju ili imati toaletni papir ako postoji blokada u Baltičkom moru?’ kaže Charly Salonius Pasternak, stručnjak za sigurnost na Finskom institutu za međunarodne poslove.

‘Nemamo posla, nemamo blagostanje, nemamo rast, ako nam odbrana zakaže. To svi dobro razumiju’, kaže Janne Kuusela, šef obrambene politike u Ministarstvu obrane.

Nacionalna agencija za hitno snabdijevanje (Nesa) ima bilans od 2,5 milijardi eura, koja se sastoji od strateških zaliha šestomjesečne rezerve žitaricama poput pšenice i zobi, te različitim vrstama goriva.

Janne Kankanen, izvršni direktor Nese, kaže da agencija prikuplja male količine od svih kupovina fosilnih goriva i električne energije u Finskoj, dajući joj time ‘prilično puno slobode tako da imamo mogućnost odgovoriti na različite vrste događaja u vrlo kratkom roku’.

Agencija može brzo kupiti kritičan materijal, ali i ispitati stanje po raznim sektorima – na primjer, hoće li finski farmeri proizvesti dovoljno žitarica ove sezone. Od decembra vrlo intenzivno prati situaciju u Ukrajini gdje je fokus okrenula s pandemije koronavirusa.

Kursevi nacionalne odbrane

Četiri puta godišnje, skupina od nekoliko desetina političara, poslovnih čelnika i predstavnika crkve, medija i nevladinih organizacija sastaje se na Kursevima nacionalne odbrane, odnosno jednomjesečnom intenzivnom programu koji uključuje predavanja visokih vojnih načelnika i državnih zvaničnika, kao i simulaciju krize .

Ukupno je 10.000 ljudi obučeno na takvim kursevima tokom proteklih šest decenija, a još 60.000 pohađalo je regionalne kirseve odbrane. Salonius Pasternak dodaje da su kursevi vjerovatno najlakši element finskog pristupa koji bi druge zemlje lako mogle primijenitu.

Finska nije usredotočena samo na prijetnju invazije, već i na druge oblike napada – bilo da su lokalni, kao što je trovanje izvora vode ili onesposobljavanje elektrane, ili nacionalni, poput cyber napada, a sve je veći fokus na takozvane hibridne prijetnje.

‘To što je Rusija započela rat protiv manjeg susjeda može samo ojačati razumijevanje naše ranjivosti. Svijest javnosti o rizicima i prijetnjama je na visokom nivou’, kaže Teija Tiilikainen, direktorica Evropskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji sa sjedištem u Helsinkiju.

Helsinki je oduvijek težio dobrosusjedskim odnosima s Rusijom zbog duge, zajedničke granice, ali je ta nada sada slomljena.

Tokom Hladnog rata, položaj Finske prisilio ju je da prihvati neutralnost kako bi držao Sovjetski Savez na udaljenosti, ali nakon pridruživanja EU-u 1995. i približavanja NATO-u tokom posljednjih decenija, u Helsinkiju raste osjećaj da članstvo u vojnom savezu učvrstila bi svoj status nezavisne, zapadne zemlje.

Ali postoji i uvjerenje da rat u Ukrajini pokazuje mudrost finskog pristupa svih ovih godina. ‘Jednostavna ideja je da je to zemlja koju vrijedi braniti i stoga imate veću odgovornost, bilo da ste izvršni direktor ili školski učitelj’, kaže SaloniusPasternak.

‘Ono što nas je Ukrajina naučila, nastavlja, jestr da je volja da se nešto učini zaista važna. A ako to kombinujete s mrežnim učincima male zemlje i pripremom, to je stvarno moćno’, dodaje.

‘Sve što znam je da će Rusija uvijek biti tu i znamo da ćemo biti spremni’, zaključuje Lindberg, bivši načelnik odbrane.