BBC OBJAVIO VELIKU ANALIZU: Ovo je pet razloga zašto Putin možda ipak neće izvršiti invaziju na Ukrajinu

Izvor: Jutarnji list

Cijeli svijet pomno prati napetosti između Rusije i Ukrajine. Rusija je rasporedila više od dvije trećine svoje oklopne opreme i ruskih vojnika na nekoliko lokacija u blizini granice s Ukrajinom. Njihovih 30.000 vojnika koji su se tokom vikenda trebali povući iz susjedne Bjelorusije još je uvijek tamo. Takođe, nasilje bukti u dvije odmetnute ukrajinske pokrajine koje podržava Rusija. Ruski zahtjevi ostali su neispunjeni od strane NATO-a, a diplomatija do sada nije uspjela postići bilo kakvo značajno povlačenje ruskih snaga.

U međuvremenu zapadni lideri i njihovi šefovi obavještajnih službi dižu uzbunu, tvrdeći da je Vladimir Putin već izdao zapovijed o invaziji Ukrajine. Pa ipak, kako navodi BBC iz pera svog novinara Franka Gardnera, specijalizovanog za vojno-sigurnosna pitanja, postoje razlozi za vjerovanje da se ruska invazija na Ukrajinu neće dogoditi.

U svojoj analizi naveo ih je pet.

1. Bit će krvavo

Ukrajina će pružiti otpor, barem u početku. Njihove snage znatno su brojčano nadjačane i slabije naoružane od ruskih snaga, ali to ne znači da neće biti teških žrtava s obje strane.

Ako bi Moskva napravila invaziju i silom zauzela glavne ukrajinske gradove Kijev, Harkov i Odesu, to bi moglo uključivati i dugotrajne te skupe ulične borbe u kojima bi Ukrajinci bili na domaćem terenu.

2. To ne bi bilo popularno kod kuće

Nedavna anketa sprovedena među mladim Rusima pokazala je da se većina protivi ratu protiv susjeda. Ako velik broj Rusa i Ukrajinaca pogine u ratu i neki se Rusi vrate kući u ljesovima, to nikako neće izgledati dobro za Putina u njegovoj Rusiji.

3. Zapadne sankcije će snažno pogoditi Rusiju

Koliko će snažne biti zapadne sankcije zavisiće o tome koliko će jako Rusija ići na Ukrajinu. Koliko god da zapadni lideri govore o konsenzusu unutar NATO-a o strogoći sankcija, u stvarnosti Njemačka i Mađarska, koje velikim dijelom zavise o ruskom plinu, ne podržavaju toliko sankcije koliko ih podržava Velika Britanija koja ne zavisi o ruskom plinu. No sankcije bi sigurno naštetile relativno maloj ruskoj ekonomiji, posebno ako se zamrzne iz bankarskog sistema Swift, što neki zagovaraju.

4. Velika politička cijena

Kada je Rusija izvršila invaziju i anektirala Krim 2014., godinama je Rusija trpjela međunarodne posljedice. Isto bi se moglo dogoditi i ovaj put, samo još gore, piše BBC.

Čak je na to upozorila i Kina, strateški saveznik, čiji je ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao na Münchenskoj konferenciji o bezbjednosti da “suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet svake zemlje mora biti zaštićen” te da “Ukrajina nije izuzetak.”

Američki senator Chris Murphy vjeruje da je Putin u izrazito slaboj poziciji te da bi “potencijalno katastrofalna invazija na Ukrajinu mogla biti njegovo posljednje sredstvo.’ Vjeruje da je nakon 2013. ukrajinski narod jasno dao do znanja da više ne želi imati veze s Rusijom te da bi njihovo prisilno vraćanje skupim ratom uništilo rusku ekonomiju, ali možda čak i svrgnulo Putina s čela države.

5. Putin je već rekao svoje

Moskva je sada privukla pažnju Zapada kada je riječ o uočenim nepravdama nakon hladnoratovskog sigurnosnog poretka u Evropi. Iz Putinove perspektive, NATO je prihvatio dogovor da se ne širi prema istočnim ruskim granicama. Ne samo da su se tri baltičke zemlje (sve bivše Sovjetske Socijalističke Republike), Poljska i druge bivše zemlje Varšavskog pakta pridružile NATO-u, već su sadašnji izgledi da Ukrajina učini isto previše za Moskvu. Putin pak želi da se ovo promijeni ili će ruska invazija i njen Demoklov mač (izraz koji znači “opasnost koja neprestano prijeti”, op.a.) zauvijek visiti nad Ukrajinom.

“Putin želi pregovarati o novom sigurnosnom sporazumu, ali s pozicije jačega. Na neki način već je to djelimično uspio s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom tokom njihovog razgovora o ‘novom sigurnosnom poretku'”, rekao je Ghanem Nuseinbeg s Harvarda.