Ovo poprilično sliči kraju jedne ere. U novembru 1989. godine, kada je pao Berlinski zid, vjerovali smo da je stara podjela svijeta na Istok i Zapad otišla u istoriju. Budući da je ideološki sukob između kapitalizma i komunizma ispario, pojavio se osjećaj da smo načelno svi na istoj strani, za BBC piše John Simpson.
Problem je bio u tome što se čini da je kod Vladimira Putina, nekadašnjeg časnika KGB-a sa službom u Istočnoj Njemačkoj, raspad starog Sovjetskog Saveza izazvao gorak lični gnjev koji se s godinama samo pojačavao. Činjenica da se Ukrajina, nekada sastavni dio SSSR-a, odvojila od Ruske Federacije bila je uvreda svemu u što je Putin vjerovao.
Nije bilo važno što je Rusija potpisala međunarodni sporazum kojim prihvata granice nove ukrajinske države. Do 2014. ruski predsjednik Putin je smislio kako zauzeti Krim, najsimboličnijeg ruskog dijela Ukrajine, infiltriranjem svoje vojske na ovo poluostrvo.
Blokirao je Krim, a nakon održavanja referenduma većinom etničkog ruskog stanovništva, Putin ga je zapravo pretvorio u dio ruske države. Bilo je to protiv međunarodnog prava, ali Zapad se i dalje držao ideje da se može dogovoriti s Putinovom Rusijom. Bilo je govora i sankcija, ali ništa što je predsjednika Putina ili njegove saradnike natjeralo da ozbiljno razmisle.
Rusija u zadnjih 10 godina počela stvarati novi blok s Kinom
Isto se dogodilo kada su Putinovi neprijatelji ili ljudi iz nekadašnjeg KGB-a i njegovog nasljednika FSB-a, koje se smatralo izdajnicima, otrovani, strijeljani ili protjerani i napadnuti u Velikoj Britaniji i Evropi. Zapad je izdavao upozorenja i uvodio nove sankcije, ali Putinova Rusija bila je spremna živjeti s njima.
U posljednjih 10 godina, Rusija je počela stvarati novi blok s Kinom, ne nužno neprijateljski nastrojen prema Zapadu, ali pružajući sebi međusobnu podršku u suočavanju sa zapadnim kritikama.
Predsjednici Xi Jinping i Putin stvorili su grupu za međusobnu podršku. Sada Kina odbija osuditi Rusiju zbog njenih akcija u Ukrajini, a ljudi na Tajvanu, otcijepljenoj teritoriji za koju Xi Jinping nikad nije rekao da neće biti metom njegove invazije, počinju se pitati jesu li oni sljedeći na redu.
Svijet je postao opasnije mjesto
Sve u svemu, dakle, svijet je postao opasnije mjesto nego što je bio prije nekoliko godina. Za usporedbu, stare hladnoratovske godine bile su daleko jednostavnije, a pravila su uglavnom bila puno jasnija – ako je jedna strana upala u prostor druge, postojala je stalna prijetnja potpunog obostrano osiguranog uništenja. Dakle, to se nikada nije dogodilo, iako se rat više puta neugodno približio.
Ali nakon sloma komunizma, stara pravila su nestala. Sada su granice tako nejasne da niko ne zna gdje prolaze crvene linije, piše Simpson za BBC.
Gledajući unazad, neki političari i akademici govore da je NATO možda trebao promijeniti cijeli svoj pristup nakon rušenja Berlinskog zida i da je trebao izbjeći ponižavanje Moskve preuzimajući njene stare satelite u istočnoj Evropi i postrojavajući ih na način koji se Putinovoj Rusiji učinio neprijateljskim.
Svi znaju da je ovo samo Putinova politika
Sama sugestija da bi se Ukrajina jednog dana mogla pridružiti NATO-u (iako se to oduvijek smatralo malo vjerovatnim) razbjesnila je Kremlj i pomogla je uvjeriti Putina da se mora obračunati s Ukrajinom jednom zauvijek.
Svi znaju da je to njegova politika i samo njegova. Različiti ruski političari, pa čak i neki vodeći vojni lideri, bili su protiv svake invazije. Ali Putin se nije dao odvratiti. Sada ta politika mora uspjeti, a Rusija mora izaći kao čisti pobjednik da bi se njegovo kockanje isplatilo. Ali vojne avanture poput ove su poznate po tome da mogu poći po zlu.
Putin je uspio na Krimu prije osam godina, a njegova je pozicija kod kuće znatno ojačana. Možda će opet uspjeti, probijajući se kroz ukrajinske oružane snage, ostvarujući neke značajne dobitke, a zatim se brzo povući i održati pobjedničku paradu.
To je savršeno moguće. Ali pretpostavimo da se to ne dogodi na ovaj način. Ako ruski vojnici počnu umirati u znatnom broju i sankcije Rusiji počnu djelovati, onda će Putinov položaj biti narušen.
Zapad se dugo pretvarao da je Rusija samo još jedna zemlja s kojom može sarađivati
Što će onda učiniti? Odgovor je samo jedan – svaku domaću kritiku suzbiće još jače nego dosad, u ime nacionalne sigurnosti. Rusija je čak i sada iznenađujuće otvoreno društvo u usporedbi s prošlošću. Tome bi, sigurno, došao kraj. Ruska ekonomija bi trpjela a kineska pomoć ne bi nadoknadila gubitak.
Dakle, Vladimir Putin, koji je, čini se, započeo napad na Ukrajinu zbog svoje 30-godišnje ogorčenosti zbog raspada starog sovjetskog carstva, mogao bi Rusiju vratiti u dane SSSR-a. A Zapad, koji se toliko dugo pokušava pretvarati da je Rusija samo još jedna zemlja s kojom možemo sarađivati, mogao bi otkriti da su se stari dani odmah vratili u još gorem obliku, prenosi Index.hr.