Grupa američkih kongresmena objavila je izjavu u kojoj su naglasili podršku demokratskim procesima i očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regionu, šaljući poruku da “međunarodna zajednica neće tolerisati akcije koje produžavaju sukobe i ljudsku patnju”.
Kongresmenka i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove američkog Predstavničkog doma An Vagner, jedna od potpisnica izjave, prethodno je predstavila zakon o održavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, koji je usvojen u Predstavničkom domu 2022. godine.
Ovom prilikom, kongresmenka Vagner, i kao predstavnica najveće bosanskohercegovačke zajednice izvan BiH, istaknula je važnost stabilnosti u regionu i potrebu suprotstavljanja “destruktivnim političarima koji žele poništiti godine mira”.
– Nećemo dopustiti da korumpirani političari u BiH, često potpomognuti Putinovim režimom, ugroze Dejtonski sporazum i učine život opasnijim za sve u regionu. Ovaj prijedlog zakona će obezbijediti da nametnemo sankcije ovim destabilizujućim kriminalcima i odvratiti loše aktere, uključujući Rusiju, da steknu uporište u regionu – navela je Vagner.
Kongresmen Majk Tarner, koji je bio gradonačelnik grada Dejtona tokom potpisivanja Mirovnog sporazuma 1995. godine, poručio je da postizanje mira nije bilo lako te da su međunarodni mirovni sporazumi održivi samo ako su sve strane voljne sjesti za sto.
– Podržavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz zakon o sankcijama pokazuje nepokolebljivu predanost Sjedinjenih Država unapređenju bezbjednosti i sprečavanju nasilja. Smatrajući odgovornima one koji podrivaju mirovne sporazume, šaljemo snažnu poruku da međunarodna zajednica neće tolerisati akcije koje produžavaju sukobe i ljudsku patnju – precizirao je Tarner.
Kongresmenka Suzan Vajld je pozvala na pružanje podrške Bosancima i Hercegovcima u zaštiti “teško stečenog mira u suočavanju sa silama sukoba i sektaštva”, a u isto vrijeme čineći demokratiju “jačom, reprezentativnijom i inkluzivnijom”.
– Ključno je to što ovaj prijedlog zakona poziva Bosnu i Hercegovinu da provede presude Evropskog suda za ljudska prava, koje zahtijevaju ukidanje postojećih etničkih i vjerskih uslova za obnašanje visokih političkih dužnosti, što je neprihvatljiva prepreka za građane jevrejskog i romskog porijekla, kao i sve ostale građane koji ne pripadaju trima zaštićenim etničkim zajednicama – rekla je Vajld.
Izjavu zaključuje kongresmen Tom Kin, koji je naglasio da narodi u Bosni i Hercegovini zaslužuju vlast koja cijeni i daje prioritet jedinstvu i demokratiji.
– Poštovanje Dejtonskog sporazuma kroz zakon o sankcijama će Bosnu i Hercegovinu staviti na pravi put da zaštiti svoj suverenitet, stabilnost, teritorijalni integritet i multietnički karakter od zlonamjernih aktera koji žele prekršiti duh Dejtonskog sporazuma. Kao predsjednik Evropskog pododbora za vanjske poslove, nastavit ću se boriti za mir i stabilnost u Evropi i cijelom svijetu – zaključio je Kin.
Zakon bi podvukao da je politika Sjedinjenih Država da podržavaju jedinstvenu, suverenu i multietničku Bosnu i Hercegovinu, ohrabrio korištenje sankcija protiv onih koji podrivaju Dejtonski sporazum i demokratske institucije BiH, te podtstakao Evropsku uniju da se pridruži SAD-u u sankcionisanju predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika.
Istovremeno, fokusirao bi se na razotkrivanje uloge Rusije u raspirivanju nestabilnosti u Bosni i Hercegovini i ugrožavanju multilateralnih mirovnih napora te ulagao napor da se zaštiti Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR).
Prijedlog zakona takođe predviđa ovlaštenja za izricanje sankcija stranim osobama i odraslim članovima porodica koji podrivaju Dejtonski sporazum ili na drugi način prijete bezbjednosti Bosne i Hercegovine.
Navodi se da se sankcije moraju izreći za formiranje ili učešće u formiranju paralelnih otcijepljenih institucija, za kršenje ili ometanje primjene Dejtonskog sporazuma, uključujući prijetnje OHR-u, podrivanje demokratskih institucija BiH, te zahtijeva redovno izvještavanje za uspostavljanje snažnog nadzora.
Da bi taj zakon stupio na snagu, potrebno je da ga usvoji i Senat i da dobije potvrdu američkog predsjednika.
Izjava američkih kongresmena dolazi u trenutku jedne u nizu političkih kriza u Bosni i Hercegovini, nakon što je vlast u Republici Srpskoj usvojila zakone o nesprovođenju odluka Ustavnog suda BiH u tom bosanskohercegovačkom entitetu, kao i o neobjavljivanju odluka viskog predstavnika u BiH.
Dodik, koji je pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije, potpisao je sporne zakone uprkos tome što ih je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, upotrijebivši Bonske ovlasti, poništio 1. jula.