Četvrtak, 2 Maja, 2024
Rubrika:

Tri mjeseca nakon masovnih ubistava u Srbiji sankcionisane samo četiri osobe

Sankcionisane su četri osobe, od kojih su tri kažnjene umanjenjem plate za 20 odsto

Tri mjeseca nakon masovnih ubistava u beogradskoj Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” na Vračaru i u selima oko Mladenovca, kada je stradalo 20 osoba, sankcionisane su samo četri osobe, od kojih su tri kažnjene umanjenjem plate za 20 odsto.

Psihološkinja, pedagoginja i sekretarica Osnovne škole “Vladislav Ribnikar”, u kojoj je ubijeno devet učenika i čuvar, sankcionisane su dvomjesečnim umanjenjem zarade u iznosu od 20 odsto, dok je direktorica škole Snežana Knežević na prijedlog prosvjetne inspekcije razriješena dužnosti, prenosi agencija Beta.

Pedagoginja Jelena Vujičić je novčano kažnjena zbog “nesprovođenja mjera sigurnosti djece, učenika i zaposlenih, kao i neizvršavanja ili nesavjesnog, neblagovremenog ili nemarnog izvršavanja poslova ili naloga direktora u toku rada”.

Psihološkinja Lidija Maksić se teretila za težu povredu discipline, ali samo u članu zakona koji se odnosi na neizvršavanje ili nesavjesno izvršavanje naloga direktora.

Sekretarica škole Nevena Pavlović disciplinski je odgovarala zbog utvrđenih propusta u poštovanju člana Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja koji uređuje poslove sekretara.

Za sada, moralnu i objektivnu odgovornost snosio je samo bivši ministar prosvjete Branko Ružić. On je ponudio ostavku premijerki Ani Brnabić već 4. maja, ali je ona bila odbijena sve do 7. maja kada je Ružić podnio neopozivu ostavku na mjesto ministra.

Ostavku je nakon tragičnih događaja ponudio i načelnik Policijske uprave za Grad Beograd Veselin Milić, ali su, kako je predstavnicima opozicije rekao Milić, nadređeni odbili tu ponudu.

Protesti širom Srbije

Stotine hiljada građana Srbije, koji od 8. maja učestvuju u protestima protiv nasilja, postavile su vlastima sedam zahtjeva u cilju zaustavljanja nasilja u društvu, ali do sada nijedan zahtjev nije ispunjen.

Građani su tražili smjenu rukovodstva RTS-a, kao i članova Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).

Navedeno je da RTS ne izvještava objektivno, a da REM u posljednjih godinu i po dana nije izrekao nijednu mjeru televizijama s nacionalnom frekvencijom koje u programima “promovišu nasilje i govor mržnje”.

Predsjednica REM-a Olivera Zekić je 10. maja zahtjev građana za smjenu ocijenila kao “politički”.

Nije usvojen ni zahtjev za oduzimanje nacionalnih frekvencija televizijama Pink i Hepi, “zato što te televizije sluđuju građane, truju, i promovišu nasilje”. Predstavnici tih televizija se nisu javno oglašavali povodom tih navoda.

Jedan od zahtjeva s protesta “Srbija protiv nasilja”, koji također nije usvojen, je i ukidanje realityja i drugih programa koji promovišu nasilje.

U reality programima, kako je rečeno, bilo je više slučajeva nasilja, a učesnici su bili i osuđenici za teška krivična djela.

Vlasnik TV Pink Željko Mitrović rekao je 25. maja da će, na preporuku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ukinuti Zadrugu. Međutim kasnije se predomislio i za jesen najavio nastavak Zadruge.

Nije usvojen ni zahtjev za gašenje tabloida “koji propagiraju nasilje i krše novinarski kodeks i etiku”.

Građani su na protestima ukazali da “tabloidi promovišu nasilje i mogu se smatrati odgovornim za tragična dešavanja u Srbiji”. Ocijenili su da u Srbiji ne bi smjeli da izlaze tabloidi koji “targetiraju ljude”, “šire lažne vijesti” i “promovišu nasilje”.

Neispunjeni zahtjevi demonstranata

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je više puta poručio da nikad neće biti ispunjen zahtjev da bude smijenjen ministar policije Bratislav Gašić čije su ostavka ili smjena također zahtjevani, zajedno s ostavkom ili smjenom direktora Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Aleksandra Vulina.

Vučić je ove zahtjeve prokomentarisao kao “dokaz” da oni koji to traže “nemaju pojma” šta je čiji posao.

“Šta policija nije uradila, pa nije njegovo da deluje preventivno nego represivno. BIA i MUP su sve uradili besprekorno”, rekao je Vučić na televiziji s nacionalnom frekvencijom.

Vijeće roditelja OŠ “Vladislav Ribnikar” je od premijerke Ane Brnabić tražio da se utvrdi odgovornost svih osoba koja su javno objavile spisak s imenima đaka, koje je maloljetni ubica K.K. navodno planirao da ubije.

Iako je Brnabić obećala roditeljima da će to biti utvrđeno u najskorijem roku, vlast do sada ni taj zahtjev nije ispunila.

Više javno tužilaštvo (VJT) u srijedu je obavijestilo Službu unutrašnje kontrole MUP-a da u radnjama načelnika Policijske uprave za Grad Beograd Veselina Milića, na dan 3. maja, nema elemenata nijednog krivičnog djela iz nadležnosti VJT-a i uputilo Sektor unutrašnje kontrole da se obrati Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.

Načelnik Milić je 3. maja na konferenciji za novinare, u prisustvu ministra policije Bratislava Gašića, pokazao spisak na kojem su bila imena učenika koje je, kako je rekao, K.K. planirao da ubije. Milić je pokazao skicu škole i spisak djece, koje je K.K, kako je naveo, sam napravio i utvrdio prioritetne mete. Na tom spisku se vidjelo koga je sve K.K, po Milićevim riječima, planirao da ubije, što je izazvalo veliko uznemirenje djece i njihovih porodica.

Mjere za suzbijanje nasilja

Vlada Srbije je, kao mjeru na suzbijanju nasilja, od 8. maja do 30. juna organizovala akciju predaje oružja.

Majorka policije Bojana Otović Pjanović izjavila je 1. jula da su u akciji predaje legalnog i nelegalnog oružja predata 108.883 komada oružja i minsko-eksplozivna sredstava.

Nacionalna asocijacija za oružje Srbije (NAOS) saopćila je da mjere Vlade Srbije nakon tragičnih događaja u “Ribnikaru” i Mladenovcu ne vode rješavanju problema i povećanju sigurnosti građana.

“Smatramo da su te mere u osnovi populističke i da unose dodatno nepoverenje i pravnu nesigurnost kod građana. Nažalost, nakon svakog vanrednog događaja nastalog zloupotrebom oružja, na udaru su vlasnici legalnog oružja. Najčešće se previdi činjenica da se oko 95 odsto krivičnih dela nastalih zloupotrebom oružja dešava oružjem u nelegalnom posedu, a samo oko jedan odsto oružjem u legalnom vlasništvu”, saopćeno je iz NAOS-a.

U Skupštini Srbije je 18. jula formiran Anketni odbor koji je trebalo da se bavi utvrđivanjem činjenica i okolnosti koje su dovele do dva masovna ubistva.

Međutim, tri dana kasnije predsjednik Skupštine Srbije Vladimir Orlić je obustavio rad Anketnog odbora poslije molbe punomoćnika porodica žrtava zločina u beogradskoj Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”.

Prethodno je advokat Zora Dobričanin Nikodinović izjavila da je molba za obustavljanje rada Anketnog odbora upućena na adrese predsjednika i premijerke Srbije, Aleksandra Vučića i Ane Brnabić, predsjednika parlamenta Vladimira Orlića, ministrice pravde Maje Popović, republičke javne tužiteljice Zagorke Dolovac, predsjednika Visokog saveta tužilaštva Branka Stamenkovića i predsjednice Vrhovnog suda Jasmine Vasović.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve