Njemačka štampa: Lukavi srpski nacionalisti

Što će biti s Bosnom i Hercegovinom? Kakvu ulogu u svemu igra Srbija? Njemačka štampa analizira situaciju na Balkanu nakon novog porasta tenzija u regionu, piše Deutsche Welle.

„Ko u Miloradu Dodiku, lideru bosanskih Srba, vidi političara kojeg ne treba shvatiti ozbiljno ili čak kao ludaka, taj griješi. Jer Dodik slijedi dugoročni plan srpskog nacionalizma. To je projekat velike Srbije, koja je prije 30 godina dala krila tadašnjem srpskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, projekat čiji je cilj bio ujedinjenje svih područja bivše Jugoslavije na kojima žive Srbi. Taj je projekat doduše propao, ali nikada se od njega nije odustalo”, piše Erih Ratfelder u komenatru za berlinski list taz.

I dodaje kako je taj projekat sad vaskrsnuo – u novom ruhu koje se zove „srpski svet”. Taj „srpski svet” koji je, kako piše taz, proklamovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, obuhvata Republiku Srpsku u BiH, Crnu Goru i Kosovo. I baš na tim područjima se sada ciljano lansiraju provokacije, napominje dopisnik berlinskog lista s Balkana. Kao primjere navodi stacioniranje srpskih trupa na granici s Kosovom, kako bi se „štitila srpska manjina koja je navodno u opasnosti”, etabliranje „vlade koja je naklonjena Srbiji” u NATO-članici Crnoj Gori, ili BiH u kojoj će parlament RS ove sedmice odlučiti o revidiranju zakona i institucija „sa ciljem da Republika Srpska postane nezavisna država” – i s opcijom da se jednoga dana ujedini sa Srbijom, napominje njemački dnevni list.

Zapad nesposoban da djeluje?

„Svašta se može prebaciti srpskom vođstvu i srpskim nacionalistima”, piše taz, ali jedna stvar je nepobitna – ne može se reći da „nisu lukavi”: „Kad im vjetar duva u lice onda se povuku, ali pritom opet ne gube iz vida svoje dugoročne ciljeve. A kad je EU u krizi, a Zapad spoljno-politički gotovo nesposoban da djeluje, oni ispituju koliko daleko mogu ići.”

Berlinski dnevnik podsjeća na nedavne posjete Angele Merkel i Ursule fon der Lajen regionu Balkana, te napominje kako su njihove izjave o tome da je „Srbija stabilizujući faktor jedna od najvećih pogrešnih procjena od strane EU”.

„Slabost Zapada je stvorila politički vakuum u koji sad prodiru srpski stratezi. U Bosni i Hercegovini se sad može isprobati što ide, a što ne ide. Vučić i Dodik se pritom mogu osloniti na podršku Rusije”, kaže taz i izričito spominje i vojnu i diplomatsku podršku Moskve:

„Kremlj čini sve kako bi uzdrmao položaj međunarodnih institucija prije svega u Bosni i Hercegovini. Zajedno s Dodikom Kremlj bi najradije ukinuo instituciju Visokog predstavnika.”

Berlinski list smatra da Srbija i Rusija imaju osjećaj da su u uzletu i dodaje: „Nažalost i Hrvatska se priključila tom frontu. Izborni zakon koji propagiraju hrvatski nacionalisti takođe destabilizuje BiH, a u tome pomažu desni pokreti i vlade unutar EU”, piše taz i zaključuje kako odgovorne osobe na Zapadu sad moraju djelovati „umjesto da čekaju dok ne bude prekasno za sve protivmjere”.

Bure baruta

Magazin Špigl je objavio tekst i razgovor s Miloradom Dodikom koji je vođen u Banja Luci. U članku pod naslovom „Na buretu baruta”, ovaj nedjeljnik se pita „Predstoji li kriznom regionu (Balkanu, nap. ur.) novi, krvavi konflikt?” Dodika citira sljedećim riječima: „Ne mogu da vjerujem u mogućnost novog političkog konflikta. Mi ga u svakom slučaju nećemo započeti, mi se za naše ciljeve borimo politički.”

Dodik na pitanje njemačkih novinara kaže da ne želi biti kriv za novi rat – ako ga bude. Stanje je ozbiljno, piše Špigl i dodaje da tenzije rastu otkako je bivši Visoki predstavnik Valentin Incko proglasio zakon kojim se kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina. Njemački magazin podsjeća da je samo u Sarajevu tokom srpske opsade u ratu u 90-ih poginulo više od 10.000 ljudi, među njima i 1.600 djece.

Špigel napominje da i najjača hrvatska stranka HDZ u savezu sa Srbinom Dodikom drma marljivo grede na kojima počiva Republika (BiH, nap. ur.), a pritom su bosanski Hrvati, koji pretežno imaju hrvatske pasoše, „ionako privilegovani u odnosnu na ostatak stanovništva“. Njemački list se pita: Da li je EU uopšte spremna da reaguje ako se na Balkanu opet posegne za oružjem – ili se radi o uobičajenim prijetnjama?

Ključni igrač u regionu

U razgovoru s novinarima magazina Špigel, Milorad Dodik je odgovorio i na njihova pitanja o tome da li je istina da se mladi Srbi iz BiH obučavaju u ruskim vojnim kampovima? I zašto ruski oligarh Konstantin Malofejev uvijek uoči izbora u BiH navrati u Bosnu? Odgovor Milorada Dodika nije bio baš rječit. „Sve su to samo glasine“, kaže on.

Špigel napominje da ključni igrač u regiji nije Dodik – već Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije. Čovjek kojeg Angela Merkel naziva „sidrom stabilnosti“, piše ovaj list:

„On na rafiniran način zna da podstiče konflikte i onda ih smiri. On se i u drugim djelovima Balkana, na kojima je dominantan udio Srba, poigrava s očitom kolebljivošću Zapada.“