Hrvatski predsjednik Zoran Milanović našao se na spisku osoba koje su u najvećoj mjeri poricale ili relativizovale genocid nad Bošnjacima Srebrenice iz jula 1995. godine.
Milanović se našao na spisku deset osoba ili medija koji su tokom godine dana u najvećoj mjeri dovodili u pitanje genocid u Srebrenici, odnosno karakter tog zločina, a na vrhu tog spiska je lider bosanskih Srba Milorad Dodik.
Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, vladina ustanova čiji upravni odbor imenuje Vijeće ministara BiH, objavio je u srijedu godišnje Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici za 2023. godine, prenosi Index.hr.
Ko je sastavio spisak?
Dokument je sastavio četvoročlani istraživački tim analizirajući period od maja 2022. do juna ove godine kroz podatke dostupne u medijima.
U sažetku navode kako je zahvaljujući stupanju na snagu izmjena Kaznenog zakona BiH, po kojima je krivičnim dijelom postalo negiranje ratnih zločina potvrđenih presudama domaćih ili međunarodnih sudova, u proteklih godinu dana zabilježeno manje takvih izjava ili tvrdnji u usporedbi s prethodnim godinama. No kažu da ih i dalje ima, i to u „znatnom obimu“.
Konstatuju i kako zbog toga još niko nije optužen ili osuđen.
Tokom godine dana istraživači su pronašli 90 različitih izjava kojima se u BiH ili susjednim državama dovode u pitanje sam genocid u Srebrenici ili njegove razmjere, dok je godinu ranije takvih izjava bilo čak 693.
„Aktivno poricanje “ genocida zabilježeno je u 53 slučaja, relativizacija u 26 slučajeva, podršku počiniocima u devet slučajeva i priznavanje zločina, ali ne i genocida u dva slučaja.
Dodik na prvom mjestu
Nakon Dodika najviše izjava kojima negira genocid dali su Branimir Kojić, predsjednik Organizacije porodice zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice, i Miodrag Linta, zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije, te su oni u dokumentu opisani kao glavne osobe koje poriču genocida.
Nakon njih slijede tabloidi iz Srbije Informer i Alo, dok je hrvatski predsjednik Milanović šesti na spisku. Slijede ga Radovan Kovačević, poslanik u Domu naroda parlamenta BiH, te Nenad Kecmanović, bivši savjetnik Milorada Dodika.
Autori dokumenta ističi kako je upravo uvrštavanje Milanovića na ovaj spisak ključna promjena u odnosu na prethodne godine te da je njegova „pojava u ovom kontekstu, značajna zbog njegove visoke političke pozicije i uticaja koji ima kao predsjednik Republike Hrvatske“.
Zbog koje izjave se Milanović našao na spisku?
Kao primjer Milanovićeva negativnog odnosa prema Srebrenici u dokumentu je citirana samo njegova izjava iz novembra 2022. u kojoj je polemisao s članicama „Majke Srebrenice“, kazavši kako su to stare žene koje su se držale dostojanstveno i za koje se nada „da nisu pale u kliješta beskrupuloznih utilitarističkih muljatora iz Sarajeva“.
„Ako jesu, biće mi jako žao. Ali šta je problem? Ja nikada nisam negirao razmjere ubistava i masakra u Srebrenici, to mi ne pada napamet. To je kao da neko negira Holokaust kao takav. Ali pravne kvalifikacije, to je nešto drugo“, kazao je Milanović, a ta je njegova izjava sada iskorištena kao dokaz njegovog osporavanja genocida.