Šefovi diplomatija EU jedva su našli zajednički jezik o proširenju Unije na Zapadni Balkan potvrdivši, nakon rasprave u kojoj je bilo žestokih neslaganja, da će dozvoliti da im se šest balkanskih zemalja priključi, jednog dana, piše briselski portal Euraktiv.
U tekstu o zaključcima ministarskog sastanka 14. decembra, Euraktiv podsjeća da ni prije godinu dana vlade EU nisu mogle da se dogovore oko izjave koja je trebalo da podstakne strategiju EU za pristupanje zapadnobalkanske šestorke, kao i da su ovogodišnji pregovori o zajedničkom stavu EU takođe bili teški.
Nova bugarska vlada tek treba da ukine veto svojih prethodnika na početak pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije u EU i da riješi spor oko istorije i jezika, iako će za taj proces biti potrebno vrijeme, piše Euraktiv i dodaje da EU i napredak Albanije na putu ka EU vezuje za napredak Skoplja.
Bugarska delegacija uspjela je da blokira formulaciju koja se odnosi na pokretanje procesa ove godine. Riječi „što je prije moguće ove godine“, koje se pojavljuju u ranijoj verziji dokumenta koju je Euraktiv vidio, promijenjene su u „Savjet se raduje održavanju prve međuvladine konferencije … što je prije moguće, nakon odobrenja pregovoračkog okvira od strane Savjeta“, navodi portal.
Prema saznanjima Euraktiva drugi dio zaključaka je zadržao Zagreb, koji je podržao zahtjeve etničkih Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U prvobitnom nacrtu zaključaka, bila je naglašena važnost sprovođenja presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u slučaju Sejdić-Finci kojom je BiH naloženo da ukloni etničke prefikse iz izbora članova Predsjedništva.
Raniji nacrt prekjuče usvojenog teksta koji je kružio među delegacijama stavio je naglasak na implementaciju presude, nakon čega je slijedio poziv na „ograničene ustavne reforme“.
Iako su u usvojenom tekstu sačuvane formulacije o reformama, reference su premještene na kraj pasusa, sa naglaskom na tome da „ne treba preduzimati nijedan zakonodavni ili politički korak“ koji bi otežao sprovođenje presude.
Sem toga, na zahtjev Zagreba, pojavila se nova rečenica da „Savjet ističe da određeni broj odluka Ustavnog suda [BiH] tek treba da se u potpunosti izvrši“ što je, navodi Euraktiv, formulacija koja se vjerovatno odnosi na presudu u slučaju „Ljubić“ iz 2016. godine, kojom su neke odredbe zakonodavstva Federacije BiH za koje su Hrvati tvrdili da ih ugrožavaju proglašene neustavnim.
Prema saznanjima Euraktiva, Njemačka i Holandija su bile protiv hrvatskih amandmana, ali su na kraju pristale na izmjene u zamjenu za blagoslov Bugarske na formulacije u vezi sa Sjevernom Makedonijom.