Austrija, Češka i Slovačka smatraju da je proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan “dugoročni zajednički cilj” i da taj region ne smije ostati prepušten uticaju nedemokratskih aktera sa strane, izjavili su zvaničnici parlamenata tri zemlje.
Predsjednik Nacionalnog savjeta, donjeg doma austrijskog parlamenta Volfgang Sobotka izjavio je da je, „u svijetlu uticaja koji u jugosistočnoj Evropi nastoje da vrše akteri poput Rusije, Kine i Turske“, Austrija snažan zagovornik eurointegracija Zapadnog Balkana“ – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Sobotka se 18. avgusta uveče u dvorcu Grafeneg u Donjoj Austriji susreo sa predsjednicom češkog parlamenta Marketom Pekarovom Adamovom i potpredsjednikom slovačkog parlamenta Milanom Laurenčikom. Sastanak je održan u okviru formata saradnje Austerlic, odnosno trilaterale iz Slavkova.
„Posebno na Zapadnom Balkanu ne smijemo dozvoliti da nastane vakuum koji bi mogle da zauzmu antidemokratske snage“, rekla je Pekarova Adamova. Ona je rekla da je u tom važno koristiti i sinergiju saradnje Češke, Austrije i Slovačke, javila je austrijska agencija APA.
Ona je na sastanku govorila i o naporima koje češki parlament ulaže u demokratizaciju zemalja partnera, pri čemu poseban značaj ima jačanje civilnog društva, prenosi portal Euraktiv Srbija.
Milan Laurenčik takođe je ocijenio da je proširenje EU na Zapadni Balkan dugoročni zajednički cilj.
Ukazao je i na rizike parlamentarnih sistema ako su, na primjer, u parlament izabrane grupacije koje žele da potkopaju demokratske procese. U takvim slučajevima, potrebno je, pored jasnih parlamentarnih pravila, prije svega kod madih ljudi stvoriti svijest o vrijednostima na kojima počivaju institucije.
Troje sagovornika ocijenilo je da je uoči ruske agresije na Ukrajinu bilo mnogo propusta prilikom procjene ruskog predsjednika Vladimira Putina, i da upozorenja nijesu shvaćena dovoljno ozbiljno. Pekarova Adamova citirala je riječi bivšeg šefa češke diplomatije Karela Švarcenberga, koji je poslije ruske aneksije Krima, 2014. godine, rekao da je za Putina „Krim samo predjelo, Gruzija će biti juha, a Ukrajina glavno jelo“.
Na sastanku je bilo riječi i o prijemu i integraciji izbjeglca iz Ukrajine, a razmijenjena su i iskustva o putevima postizanja nezavisnosti od ruskih energenata.
U vezi sa energetskom sigurnošću, Sobotka se izjasnio za zajedničku evropsku nabavku gasa. On je ocijenio da je u tome potreban zajednički nastup EU, kako bi pojedine članice bile manje podložne ucjenama, dodajući da se treba intenzivno pripremiti na različite krizne scenarije jer je riječ o krizi koja ima mnogo dimenzija. Laurenčik je rekao da Putin pomoću smanjenja isporuka gasa želi da uplaši i destabilizuje evropske države i da se to mora po svaku cijenu spriječiti.
Sobotka je ocijenio da se neformalni format Austerlic potvrdio kao uspješan instrument regionalne saradnje i da predstavlja dokaz živih susjedskih odnosa. Zajednički interesi tri zemlje sežu, prema njegovim riječima, od prekograničnih spasilačkih službi i saradnje u elementarnim nepogodama, pa sve do integracije Zapadnog Balkana za koju su zainteresovane sve tri zemlje.
Premijeri Austrije, Češke i Slovačke potpisali su 2015. u Slavkovu u Brna, nekadašnjem Austerlicu, u Češkoj, deklaraciju koja treba da intenzivira saradnju tri susjedne zemlje.
Neformalni fomat Austerlic predviđa između ostalog i da se predsjednici parlamenata tri zemlje sastaju u avgustu svake godine u austrijskom dvorcu Grafeneg.