Ako Ukrajina prizna Kosovo, da li gubi Kijev ili Beograd?

Izjava predsjednika Odbora za spoljne poslove ukrajinskog parlamenta da se u Kijevu razgovara o priznavanju nezavisnosti Kosova i otvaranju kancelarije za vezu u Prištini, ispraćena je brzom reakcijom ukrajinskog ambasadora u Srbiji da se zvanična politika neće mijenjati – ali, uz priznanje da postoje glasovi koji to zagovaraju. Reagovao je i predsjednik Srbije koji je poručio da će Ukrajina “izgubiti sve što ima ako prizna Kosovo”, prenosi Glas Amerike.

Ukrajinski poslanik i predsjednik Odbora za spoljne poslove u parlamentu, Oleksandr Merežko, jedan je od potpisnika pisma parlamentaraca iz evropskih zemalja i SAD, kojim se traži od Vašingtona, Brisela i Londona da pooštre politiku prema Srbiji u kontekstu Kosova.

Povodom tog pisma, u intervjuu kosovskoj televiziji K7 Merežko je nagovijestio da u Ukrajini ima zagovornika promjene politike prema priznanju Kosova. On se u srijedu ogradio da je iznio svoj lični stav o priznanju Kosova, te da o tome konačnu odluku donosi predsjednik Ukrajine, a ne parlament. Merežko i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, inače, dolaze iz iste političke partije.

Ukrajinski ambasador u Srbiji Volodimir Tolkač u utorak je rekao da Kijev poštuje teritorijalni integritet Srbije i da je stav Ukrajine “principijelan i stabilan”, prenio je FoNet.

Ali, Tolkač je konstatovao da je kosovsko rukovodstvo uvelo sankcije Rusiji – za razliku od Srbije – i da u tom smislu “ne čudi što sve više glasova u ukrajinskom društvu podržava priznanje nezavisnosti Kosova”.

Novinar i politikolog Boris Varga za Glas Amerike ocjenjuje da su Merežkov potpis na pismu i njegovi komentari postigli cilj – barem na neformalan način.

“A to je da se skrene pažnja da postoji asimetrija u dobrim odnosima između Ukrajine i Srbije. Ukrajina je principijelna u svom stavu prema nepriznavanju Kosova, dok Srbija javno govori kako poštuje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, ali ne uvodi sankcije Rusiji zbog teritorijalnih osvajačkih ratova. Takvo dvolično ponašanje Beograda u zvaničnom Kijevu tumači se kao podrška agresoru u ratu protiv Ukrajine”, prenosi Glas Amerike.

Varga, koji je završio magistarske studije u Lavovu i autor je knjige “Evropa poslije Majdana”, skreće pažnju na to da se u ukrajinskom javnom mnjenju Srbija smatra ruskim saveznikom.

“Ukrajinci čitaju istraživanja javnog mnjenja o odnosu Srbije o ratu u Ukrajini i sve im je jasno. U ukrajinskim medijima dominiraju svi ti skupovi iz Srbije sa portretom Putina, simbolima Z, amblemima Vagnera i podrškom rata protiv Ukrajine. U ukrajinskoj javnosti i među političkim partijama oštro se govori o otvorenom upozorenju, pa čak i sankcijama Srbiji”.

Ako i dođe do promjena u stavu Kijeva prema Kosovu, to je isključivo zasluga Beograda, kaže u razgovoru za Glas Amerike spoljnopolitički komentator i novinar Boško Jakšić. Ukrajina nije mijenjala stav o Kosovu otkako je proglasilo nezavisnost 2008, i nije otvorila kancelariju za vezu u Prištini – kakvu Rusija ima od 2005. godine.

“Beograd se jednoj zemlji koja ga podržava u naporima za očuvanje Kosova, zahvaljuje na način što šalje diplomate i zvaničnike u Moskvu u ovim trenucima rata, i što je pristao da osudi agresiju u nekoliko formalnih rezolucija… Mislim da bi apsolutno, ukoliko Ukrajina bude priznala Kosovo, onda je to potpuno zaslužen odgovor Beogradu”.

A kakve bi bile posljedice na širem planu ako se to desi?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, reagujući na izjave poslanika Merežka, kazao da će “Ukrajina izgubiti sve što ima u rukama ako prizna nezavisnost Kosova”.

“Jer saglasnost sa Kosovom na neki način izbija argument predsjedniku Zelenskom u zahtjevu da se svi dijelovi okupirane Ukrajine vrate pod vlast Kijeva. Tako da to jeste jedna veoma osjetljiva i delikatna diplomatska igra, ali postoje na globalnoj sceni i mnogi koji nisu baš pretjerano spremni za sentimente i te vrste osjetljivosti, pogotovu ako neko drugi mora da plaća cenu”, kaže Jakšić i ističe da bi Beograd bio na diplomatskom gubitku ako Ukrajina ipak prizna Kosovo.

“Srbija je ta koja polako gubi saveznike u oba vektora svoje spoljne politike. Srbija gubi vjernog saveznika Ukrajinu po pitanju teritorijalnog uvažavanja integriteta, ali Beograd zbog lojalnosti Moskvi svakim danom gubi savezništvo sa Zapadom i evropske integracije, što je daleko veća šteta za Srbiju”, zaključuje Boris Varga.

Srbija je jedina zemlja kandidat za EU koja nije uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.