Sigurne smo da je usvajanje Zakona o privremenom izdržavanju djece obradovao veliki broj samohranih roditelja, a čiji bivši partneri, uprkos odluci suda, izbjegavaju plaćanje alimentacije, saopšteno je iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.
“Kao što je javnosti poznato Ženski klub Skupštine Crne Gore je u martu mjesecu predao u proceduru Zakon o privremenom izdržavanju djece, kojim je predviđeno osnivanje Alimentacionog fonda. Podsjećamo da su Predlog zakona predale članice Kolegijuma Ženskog kluba, kopredsjednice Branka Bošnjak i Vesna Pavićević, članice Simonida Kordić, Tamara Vujović, Božena Jelušić, Kenana Strujic Harbić, Draginja Vuksanović Stanković i pridruženi član kluba Boris Mugoša”, podsjetili su u saopštenju.
Usvajanje Zakona o privremenom izdržavanju djece i osnivanje Alimentacionog fonda, članice Ženskog kluba smatrale su, kako kažu, neophodnim jer je “nažalost praksa pokazala da postojeća zakonska rješenja djeci i samohranim roditeljima ne pružaju proklamovanu ustavnu zaštitu”.
“Sigurne smo da je usvajanje zakona obradovao veliki broj samohranih roditelja, a čiji bivši partneri, uprkos odluci suda, izbjegavaju plaćanje alimentacije”, naglasile su u saopštenju.
Ističu da je problem naplate izdržavanja, odnosno alimentacije, u Crnoj Gori, mnogo veći od zvaničnih statističkih podataka koje prikazuju sudovi.
“Takođe, želimo da podsjetimo javnost da je predlog zakona urađen u saradnji sa stručnim timom NVO Centar za ženska prava. U pripremi zakona, veliku podršku smo imali i od Ministarstva pravde, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva finansija, Zaštitnice imovinsko pravnih odnosa Crne Gore, kao i od stručnih službi Skupštine Crne Gore, kojima dugujemo veliku zahvalnost”, dodaju u saopštenju.
Iz Ženskog kluba poručuju da će nastaviti da radi na “unapređenju zakonskog okvira koji se odnosi na afirmaciju rodne ravnopravnosti”.
“Ženski klub će i dalje, još snažnije nastaviti da radi na unapređenju zakonskog okvira koji se odnosi na afirmaciju rodne ravnopravnosti na mjestima odlučivanja i u svim sferama društva i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. Takođe, radićemo na unapređenju zakonske regulative i ambijenta za: socio-ekonomsko osnaživanje žena; ravnopravni položaj žena na tržištu rada i bolju zdravstvenu zaštitu žena, posebno onih u ruralnim područjima”, zakljuuju u saopštenju.