Srijeda, 23 Juna, 2021
Rubrika:

Udruženje državnih tužilaca: Ozakonjen politički uticaj na tužilaštvo, moramo dići glas

Državni tužioci upozoravaju da će Zakon zasigurno imati negativne i dalekosežne posljedice na Državno tužilaštvo i ostvarivanje njegovih Ustavom i zakonom određenih nadležnosti, što će, u krajnjem, ugroziti vladavinu prava

Udruženje državnih tužilaca Crne Gore danas je ponovo saopštilo da ih ozbiljno brine i razočarava upornost predlagača i donosioca Zakona o državnom tućilaštvu da svoje političke ciljeve ostvari po svaku cijenu, pa i po cijenu kršenja Ustava Crne Gore i temeljnih principa vladavine prava i uprkos mišljenjima Venecijanske komisije. Državni tužioci upozoravaju da će Zakon zasigurno imati negativne i dalekosežne posljedice na Državno tužilaštvo i ostvarivanje njegovih Ustavom i zakonom određenih nadležnosti, što će, u krajnjem, ugroziti vladavinu prava.

Reagovanje, koje potpisuje predsjednik Udruženja državnih tužilaca Veselin Vučković, prenosimo u cjelosti.

Udruženje državnih tužilaca Crne Gore, dosljedno ranije već javno iznijetim stavovima i zaključcima Tužilačkog savjeta, proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva, Konferencije državnih tužilaca i Udruženja, a povodom Zakona o izmjena i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, koji je donijela Skupštine Crne Gore dana 12. maja 2021.godine, izražava ozbiljnu zabrinutost i razočaranje upornošću predlagača i donosioca Zakona da svoje političke ciljeve ostvari po svaku cijenu, pa i po cijenu kršenja Ustava Crne Gore i temeljnih principa vladavine prava i uprkos mišljenjima Venecijanske komisije.

U obavezi smo, kao profesionalci, da dignemo glas protiv unižavanja Državnog tužilaštva, kao ustavom utvrđenog jedinstvenog i samostalnog državnog organa i protiv stavljanja funkcije gonjenja učinilaca krivičnih djela pod političku kontrolu i uticaj.

Državni tužioci Crne Gore ponovo upozoravaju da će navedeni Zakon zasigurno imati negativne i dalekosežne posljedice na Državno tužilaštvo i ostvarivanje njegovih ustavom i zakonom određenih nadležnosti, što će, u krajnjem, ugroziti vladavinu prava kroz ugrožavanje samostalnosti državnog tužilaštva i nezavisnosti državnih tužilaca u vršenju tužilačke funkcije.

Očigledno je da izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu, u bitnom i suštinski, nijesu ispoštovana mišljenja Venecijanske komisije, niti su uvažene primjedbe koje su, na predloženi zakonski tekst, imali pravni eksperti, predstavnici tužilačke organizacije i predstavnici civilnog društva. Propisanim načinom izbora članova Tužilačkog savjeta, koji nijesu državni tužioci, nije otklonjen rizik od politizacije tužilaštva, u vezi čega je Venecijanska komisija ostala jasna i dosljedna u svom poslednjem mišljenju, dok su odredbe o izboru vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca, vrijeme trajanja v.d. stanja u tužilaštvu i odredbe o skraćenju mandata postojećem Tužilačkom savjetu, apsolutno suprotne mišljenju ovog uglednog tijela Savjeta Evrope. O tome najbolje govore izjave visokih zvaničnika Savjeta Evrope i člana Venecijanske komisije koje su date povodom usvajanja ovog Zakona i koje, bez obzira na blaži kritički ton u odnosu na onaj dat povodom predhodno predloženih zakonskih rješenja, jasno i nedvosmisleno ukazuju da donijeti Zakon nije usklađen sa mišljenjem Venecijanske komisije. Upućujemo na poslednje izjave člana Venecijanske komisije i koautora datog mišljenja Džejmsa Hamiltona, koizvjestilaca Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope za Crnu Goru Damien Cotiera i Zingers Emanuela, ministra vanjskih poslova Slovačke Ivana Corcaga i šefa Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Crnom Gorom Vladimira Bilčika, koji je povodom donijetog Zakona zaključio da ima sumnju u evropsku prirodu i kvalitet reformi u oblasti vladavine prava.

Usamljene tvrdnje vladajuće političke većine da su donijeta zakonska rješenja usklađena sa mišljenjem Venecijanske komisije iako svi drugi, pa i sam tvorac tog mišljenja, negiraju potpunu i do kraja postignutu usaglašenost, upravo govori o odlučnosti vladajuće parlamentarne većine da bezuslovno udovolji isključivo svojim partijskim interesima. Predstavljanje donijetih zakonskih rješenja navodnim uslovom započinjanja „revolucionarne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije“, ne mogu zamagliti neustavnost Zakona, niti mogu prikriti namjeru vladajuće većine da, kroz nenadoknadivo urušavanje decenijama izgrađivane tužilačke organizacije, politizacijom Tužilačkog savjeta i uspostavljanjem političke kontrole nad državnim tužilaštvom, gonjenje učinilaca krivičnih djela faktički izmjesti u sferu politike.

Donijetim Zakonom ozakonjen je predhodno dugo najavljivani politički uticaj na Državno tužilaštvo kroz odredbe koje se tiču izbora članova Tužilačkog savjeta, izbora vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca, izbora disciplinskog tužioca i članova Disciplinskog vijeća, što je državno tužilačka organizacija detaljno komentarisala u svojim javnim reagovanjima povodom Nacrta i Predloga ovih zakonskih rješenja, pri kojim stavovima i zaključcima u svemu i sada ostajemo. Potvrdu ispravnosti naših stavova dobili smo u datim mišljenjima Venecijanske komisije i izjavama navedenih evropskih zvaničnika, što nam daje satisfakciju i podstrek da nastavimo da radimo po Ustavu i Zakonu, uz poštovanje i primjenu međunarodnih standarda, bez obzira na bilo čiju političku volju i bez obzira na uzdržane, ali ipak jasne, kritike donijetih zakonskih rješenja koje su stigle sa relevantnih međunarodnih adresa. Dobijena potvrda naših zaključaka je istovremeno i demant svima onima koji nameću demagoški stav da se donošenju ovog Zakona protive oni koji su zaštitnici organizovanog kriminala i korupcije.

Ponovo skrećemo pažnju na naše ranije iznijete zaključke da je prevashodni cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu revanšižam i osveta optuženih lica, sada pripadnika vladajuće većine, zbog pokretanja krivičnih postupaka protiv njih i protiv članova njihovih užih porodica. Jedan broj poslanika u Skupštini Crne Gore, koji su predlagači i donosioci ovog Zakona, su upravo lica protiv kojih se vode sudski krivični postupci po optužnim aktima državnih tužilaštava, a koja lica su otvoreno prijetila određenim državnim tužiocima da će biti krivično gonjeni, razriješeni ili disciplinski odgovarati. Oni sada javno likuju kako će, usvajanjem Zakona, svoje prijetnje i ostvariti, što je očigledna potvrda naših tvrdnji da se radi o neprimjerenoj situaciji u kojoj određeni broj poslanika koji imaju svojstvo optuženih lica, odlučuju o tužilačkoj organizaciji, pa i o sudbini nosilaca tužilačke funkcije, uz saglasnost i solidarnost ostalih poslanika vladajuće većine. Isto tako otvoreno se poručuje da su sada stvoreni uslovi za krivični progon određenih lica, koja su već na političkim spiskovima za hapšenje i za koja je izvan nadležnog državnog tužilaštva odlučeno da su počinili krivična djela, što je takođe potvrda našeg stava da donijeti Zakon ima za cilj disciplinovanje državnih tužilaca radi sprovođenja političkih odluka vladajuće većine.

Planirani cilj ostvarivanja političkog uticaja na tužilaštvo realizovaće se izborom četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika prostom parlamentarnom većinom i izborom jednog člana Tužilačkog savjeta predstavnika civilnog sektora, a bez jasnih i djelotvornih mehanizama za sprečavanje rizika od političkog uticaja, imenovanjem jednog člana predstavnika izvršne vlasti, te neustavnim izborom vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca koji može biti lice van tužilačke organizacije. Time će vladajuća politička većina osigurati politički uticaj preko sedam članova Tužilačkog savjeta, dok će četiri člana Tužilačkom savjeta iz reda državnih tužilaca biti potpuno marginalizovani i neće imati bilo kakav uticaj na donošenje odluka koje se tiču upravo Državnog tužilaštva i državnih tužilaca. Inicijativu za zakazivanje sjednica Tužilačkog savjeta, sa već pripremljenim dnevnim redom, podnosiće najmanje tri člana Tužilačkog savjeta, a Vrhovni državni tužilac, kao predsjedavajući, biće u obavezi da takvu sjednicu i zakaže, čime se osigurava način sprovođenja političkih odluka. Članovi Tužilačkog savjeta koji nijesu iz redova državnih tužilaca, pokretaće disciplinske postupke i donositi odluke o disciplinskoj odgovornosti tužilaca. Tri člana Tužilačkog savjeta moći će podnijeti predlog za razrješenje rukovodioca državnog tužilaštva, a kako o razrešenju odlučuje Tužilački savjet, to će značiti da podnosioci predloga odlučuju o spostvenom predlogu što je nedopustivo.

Posebno ukazujemo na donijeto zakonsko rješenje, koje se u javnosti zanemaruje i kojem ni Venecijanska komisija nije posvetila pažnju, a koje ima ključnu ulogu u ostvarivanju političkih ciljeva donosioca zakona, kroz prestanak funkcije državnim tužiocima ispunjenjem uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Trajanje funkcije se ne može ograničiti godinama radnog staža, starosnom dobi niti polnoj pripadnosti nosilaca funkcije, pa je donijeti zakon i u ovom dijelu neustavan, nezakonit i diskriminatorski. Ovim zakonskim rješenjem, zlonamjernim i pogrešnim tumačenjem zakona, značajnom broju državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava prestaće tužilačka funkcija, a samim tim i radni odnos. Tužilaštvo će u kratkom vremenskom periodu ostati bez stručnih kadrova, koji su se godinama gradili kroz rad u tužilačkoj organizaciji, a po očiglednoj zamisli vladajuće političke većine, koja degradira tužilaštvo laičkim stavom da svaki pravnik može biti državni tužilac, isti će biti zamijenjeni kadrovima van tužilaštva ili kadrovima sa nedovoljno tužilačkog znanja. To će neminovno i dugoročno urušiti državno tužilaštvo kao jedan od najznačajnih državnih organa i poništiti sve dosada ostvarene napore u formiranju tužilačke organizacije sa što većim brojem profesionalnih, stručnih i respektabilnih tužilačkih kadrova.

U situaciji kada Zakonom nijesu propisani mehanizmi za sprječavanje rizika od politizacije tužilaštva i kada stavovi predstavnika državnih tužilaca u Tužilačkom savjetu nemaju bilo kakav uticaj na rad i donošenje odluka, a pri činjenici da donijetim zakonskim rješenjima Tužilački savjet gubi svoju ustavnu ulogu i faktički postaje Politički savjet, Udruženje državnih tužilaca Crne Gore cijeni da je upitna opravdanost i svrsishodnost članstva četiri državna tužioca u Tužilačkom savjetu.

Poštujući princip podjele vlasti i uvažavajući pravo Skupštine da donosi zakone, ali isto tako i zakleti na vršenje tužilačke funkcije savjesno, nezavisno, nepristrasno i odgovorno po Ustavu i zakonu, državni tužioci ne mogu i neće pristati da budu bilo čije sredstvo za ostvarivanje političkih interesa, niti sredstvo kojim će se borba protiv kriminala zamijeniti borbom protiv političkih protivnika. Stoga očekujemo da će u predstojećem postupku proglašenja Zakona o izmjenama i dopunama zakona o Državnom tužilaštvu, koji se odnosi na postupanje Predsjednika Crne Gore i Skupštine Crne Gore, donijete zakonske odredbe biti preispitane, uz suštinsko razmatranje i uvažavanje datih mišljenja svih relevantnih subjekata, a posebno mišljenja Venecijanske komisije uz ozbiljno sagledavanje svih posljedica donošenja ovog Zakona, od čega će zavisiti i naš dalji odnos prema donijetim zakonskim rješenjima.

Najnovije

Zabranjen alkohol na Olimpijskim igrama u Tokiju

Organizatori Olimpijskih igara (OI) u Tokiju, koje počinju za mjesec dana, odlučili su da zabrane prodaju alkohola na svim mjestima gdje će se održavati...

EURO 2020: Španija razbila Slovačku izakazala dvoboj sa Hrvatskom

Mučenje u prva dva kola i remije u duelima sa Švedskom i Poljskom, Španija je "naplatila" u posljednjem meču grupne faze Evropskog prvenstva. Na ''La...

Američki biskupi u sukobu sa Bajdenom zbog prava na abortus

Katolički biskupi u SAD-u na putu su potencijalnog sukoba s predsjednikom Džo Bajdenom, nakon što su izglasali usvajanje dokumenta kojim mu se zabranjuje sveta...

Živković-Urban: Crna Gora da nastavi sa ključnim reformama ka članstvu u EU

Nadamo se da će Crna Gora nastaviti sa ključnim reformama, sa posebnim akcentom na poglavlja 23 i 24, kazao je ambasador Češke u Crnoj...

Predviđanje: Konte zna ko će osvojiti EURO

Antonio Konte vjeruje u Italiju i da može stići do kraja na Evropskom prvenstvu. Italijanski selektor nema dilemu ko bi mogao pored njegove selekcije ići...

Najčitanije

Povezano

Zaharova: SAD sebi da uvedu sankcije zbog Jugoslavije i Iraka

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da SAD, prije nego što izgovore riječ "zakon", prvo moraju da uvedu sankcije sebi zbog...

Evropski sud osudio Njemačku zbog lošeg kvaliteta vazduha

Nakon Francuske, Evropski sud pravde osudio je i Njemačku, zato što su u mnogim gradovima te zemlje granične vrijednosti za azot-dioksid (NO2) već godinama...

Zeković: Venecijanska komisija potvrdila da je ‘Dritanov zakon’ u sadržajnom smislu ‘Mandićev zakon’

Još jednom ponovljenje kritike Venecijanske komisije na račun izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i insistiranje na širokoj i inkluzivnoj raspravi, potvrđuju ispravnost politike SDP-a...

DPS: Pozdravljamo negativno mišljenje Venecijanske komisije na pokušaj političkog podešavanja tužilaštva

Negativno mišljenje Venecijanske komisije o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu potvrđuje da se radi o jednom dokumentu koji je...

Komentari

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Vahid
18.05.2021-17:34 17:34

Crnogorsko-TUZILASTVO-SUDIJE- Svjetska bruko kad vas mogu Nepismeni zlikovci -MANDIC-RADULOVIC-MILACIC -ABAZOVIC-Ucjenjivat vasim Svjetskim PRIZNATIM Diplomama za kojie ste zivot dali da bi ih odbranili danas treba ovi zlikovci VASE Diplome-Magistare DR-objave nevazecem ZAPALE i BACE U SMECE i bace va na biro rada za KUVARE !!!