O inicijativama koje su podijelile parlamentarnu većinu i Vladu Crne Gore, raspravljaće se prvih dana februara ove godine.
O razrješenju potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića na predlog premijera Krivokapića raspravljaće se 3. februara. Dan kasnije 4. februara uslijediće rasprava o nepovjerenju Vladi, na zahtjev Abazovićevog Građanskog pokreta Ura i opozicije.
Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštio član skupštinskog Ustavnog i Administrativnog odbora Ljuiđ Ljubo Škrelja, zahtjev za izglasavanje nepovjerenja Vladi je legitiman i biće formalizovan.
”Predsjednik Skupštine je u obavezi da zakaže skupštinsku sjednicu, na inicijativu opozicije i Abazovića za preispitivanje povjerenja Vladi, u roku od 15 dana od podnošenja inicijative”, kaže Škrelja.
Inicijativa je podnešena 19. januara.
Podsjetimo, u Abazovićevom predlogu za izglasavanje nepovjerenja Vladi je navedeno: da premijer Krivokapić ne poštuje Ustav ni osnovne demokratske principe, da je ugrozio reforme u ključnim poglavljima 23 i 24, te da je svojim djelovanjem ugrozio saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti “što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji.
Nekoliko sati kasnije istog dana, Krivokapić je inicirao smjenu Abazovića.
Krivokapić je u obrazloženju naveo da Abazović, kao predsjednik Građanskog pokreta Ura, “nije javno osporio inicijativu o povjerenju Vladi, čime se direktno svrstao u red onih koji rade protiv interesa građana i zajedno kreiranih i definisanih ciljeva”.
Škrelja dodaje da mu nije jasno zbog čega je premijer Krivokapić naknadno predložio Skupštini razrješenje potpredsjednika Abazovića kada postoji inicijativa za nepovjerenje kompletnoj Vladi.
”Ja to ne razumijem. Pravnik sam i ne razumijem šta znači ta sjednica 3. februara. Koja je procedura, kakav je zahtjev… sve je nejasno. Rekao bih da se prije radi o nekakvom ishitrenom potezu nego što je to rezultat pravnog promišljanja. Ne vjerujem da to nešto može da promijeni, ali je očigledno da se radi o pokušaju da se nešto spriječi”, kaže Škrelja.
Pad Krivokapića vs. pad Abazovića
Za izglasavanje nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića, prema najavama i potpisima poslaničkih klubova, u Skupštini postoji natpolovična većina, 44 poslanika, od ukupno 81 u crnogorskom parlamentu.
Za nepovjerenje će osim pokreta URA glasati opozicione Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate i partije nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka.
Na drugoj strani neizvjesno je koliko će poslanika podržati predlog o razrješenju Dritana Abazovića sa mjesta potpredsjednika i imenovanju ministra Milojka Spajića na to mjesto.
Taj predlog Skupštini je podnio sam premijer Zdravko Krivokapić koji je potvrdio, da to predstavlja odgovor na inicijativu o izglasavanju nepovjerenja Vladi.
Novinar nedjeljnika Monitor Zoran Radulović smatra da zahtjev Krivokapića za rušenje Abazovića neće dobiti potrebnu većinu u Skupštini.
”Predlog Krivokapića više doživljavam kao osvetnički potez čovjeka koji je ipak pokazao da je nedorastao funkciji na kojoj se našao, nego nešto što će imati neke konkretnije političke posljedice”, zaključuje Radulović za RSE.
Radulović kaže i da Krivokapić, iniciranjem smjene, želi da Abazoviću oduzme kontrolu nad bezbjednosnim sektorom u cilju svog boljeg pozicioniranja pred moguće izbore.
”Jer je prilično važno ko će kontrolisati one poluge koje su sad pod nadzorom potpredsjednika Abazovića, od Agencije za nacionalnu bezbjednost do biračkog spiska koji je u resoru Ministarstva unutrašnjih poslova”, kaže Radulović.
Dritan Abazović je kao potpredsjednik Vlade bio koordinator rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori.
Ko je za Dritana, a ko za Zdravka?
Nastavljeno je i svrstavanje ministara aktuelne Vlade u dva tabora: za i protiv potpredsjednika Abazovića i inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, obratio se Abazoviću otvorenim pismom, u kojem je aludirao da je potpredsjednik Vlade ucijenjen.
”Trepni Dritane ako si ucijenjen! Ako nijesi ucijenjen, reci što je da te zaštitimo, jer tvoji postupci nijesu logični. Što god da je nije vrijedno obraza, jer nijesi izdao samo Vladu i narod, nego sve nas i posebno čovjeka koji ti je vjerovao, koji ti je dao slobodu, koji te je cijenio i kome si bio prvi saradnik”, napisao je Stijović.
Iz Abazovićevog pokreta URA su na Stijovićevo pismo reagovali ocjenom pojedini ministri brane fotelje, kao da im od njih život zavisi.
”Iznenađuju od Vas ovakvi navodi jer upravo ste vi uvijek tražili „zaklon“ kod potpredsjednika Vlade od svih bolesti koje je ova Vlada imala – nepotizma, populizma i dvorskih igara, koje su joj na kraju došle glave”, saopštio je izvršni direktor URE Zoran Mikić.
Podsjetimo, prvi ministri koji su se svrstali u red podržavalaca premijera Krivokapića su ministri finansija i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović, koji su pozvali na ostavku potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića.
Spajić je ocijenio da Abazović “mora podnijeti ostavku ili povući inicijativu”, a da će ga u suprotnom “narod pamtiti kao izdajnika”.
Kontrirali su im podrškom vicepremijeru Abazoviću ministri unutrašnjih i vanjskih poslova, Sergej Sekulović i Đorđe Radulović.
Radulović je saopštio da je “zahvaljujući političkoj hrabrosti Abazovića došlo do prve mirne smjene vlasti u Crnoj Gori”.
Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić se odlučio za poziciju “između dvije vatre”. On je saopštio da je sa Abazovićem uvijek mogao raspraviti nesuglasice u direktnom razgovoru i bez galame u javnosti.
”Tako ćemo i ovaj put. Ono u što sam unaprijed siguran je da su mu namjere časne. Povratak DPS-a mu svakako ne može biti cilj, tu nemam ama baš nikakvu dilemu”, napisao je Bojanić na Tviteru.
I ranije se znalo da postoje makar dvije, ako ne i treća “tiha struja” koja pokušava da se ne svrsta u očigledno blokovsku podjelu u Vladi, kaže novinar Monitora Zoran Radulović:
”To je posljedica građanskih, ideoloških i političkih mimoilaženja koje su ministri donijeli sa sobom kad su ušli u tu Vladu”, rekao je Radulović.
On kaže da je aktuelno personalno izjašnjavanje iznuđeno objavom ministra Milatovića koji je pozvao Abazovića da podnese ostavku, i taj tvit potpisao sa “ministri u Vladi”, što je dio ministara demantovao.
”I to je još jedan argument tezi da je ovoj Vladi istekao rok trajanja, znali ili ne znali što ćemo posle nje da radimo”, kaže Radulović.
Od trenutka kada je najavljena inicijativa za preispitivanje povjerenja Vladi u pojedinim gradovima u Crnoj Gori su počela okupljanja pristalica sadašnje vladajuće većine koja se protivi formiranju najavljene manjinske Vlade koju bi podržala opoziciona Demokratska partija socijalista.
Mirni skupovi održani su u Beranama, kao i ispred sjedišta Vlade u Podgorici.