Rumunija je 1. januara ove godine preuzela predsjedavanje Savjetom Evropske unije i narednih šest mjeseci sva pažnja biće usmjerena na vlasti u Bukureštu i njihove napore da proces proširenja održe živim. Pitanje je koliko će Rumunija, koja je i sama i dalje pod monitoringom Brisela, uspjeti u tome. Vlast u Rumuniji je optimistična, pa je tako i šef rumunske diplomatije u nedavnom intervjuu za Pobjedu kazao da će njegova zemlja učiniti sve da u fokus stavi pitanje proširenja.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović kaže da je teško pronaći argumente za optimizam u vezi sa pitanjem proširenja za vrijeme rumunskog predsjedavanja EU.
-Uprkos tome što bih volio da prenesem neke značajnije optimistične poruke u vezi sa predsjedavanjem Rumunije i procesom proširenja, veoma je teško pronaći argumente za tako nešto. Međutim, ovo nije toliko pitanje same Rumunije koja je naklonjena regionu i Crnoj Gori, već je prevashodno pitanje objektivnih problema unutar EU i same Rumunije – rekao je Radulović u izjavi za Pobjedu.
Rumunija i Bugarska su, smatra Radulović, upravo one zemlje koje značajan broj političara sa područja članica EU iz Zapadne Evrope koriste kao argumente protiv proširenja na Zapadni Balkan.
PROSPERITET
– Nijesam među onima koji olako podržavaju tu vrstu argumenata, koji se vežu za ove dvije članice EU, jer smatram da je, pored svih problema u njima, sa njima EU više dobila nego što je izgubila. Ova međusobna pozitivna povezanost je još i više primjetna kada se gleda iz vizure ovih dviju zemalja. Rumunija je tako prosperirala u svakom smislu, od političkog, preko društveno razvojnog, pa sve do ekonomskog – ocijenio je Radulović.
– Samo primjer korišćenja strukturalnih fondova EU i značajno poboljšanje infrastrukture korišćenjem preko 32 milijarde eura koje je Rumunija bespovratno iskoristila su dovoljan argument da se članstvo ove zemlje u EU gleda kao ogroman društveni dobitak. Ipak, ona je uspjela da iz prošle finansijske perspektive povuče samo oko 20% namijenjenih sredstava što upućuje na problem kapaciteta i korupcije- dodaje on.
Radulović pojašnjava da su u međuvremenu, od članstva 2007. godine naovamo, razvijene i osnažene i društvene i državne institucije, koje su bile u rasulu još od vremena pada komunizma, a time su, dodaje, ojačani i bazični demokratski, kontrolni i razvojni procesi u ovoj zemlji.
SUKOBI
– Međutim, mnogi problemi iz prošlosti su i dalje prisutni i oni stvaraju dva osnovna diskursa koji su izvorište argumenata za tvrdnju da Rumunija neće značajnije unaprijediti proces pridruženja zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji – istakao je Radulović.
Prvi disukrs je, kako kaže, unutrašnje prirode i veže se za sukob između onih snaga koje žele da se tempo reformi i borba protiv korupcije nastave i onih snaga koje žele da uspore ili čak zaustave borbu protiv korupcije i jačanja vladavine prava, a koje zastupa sadašnja Vlada.
– Naime, od 2016. godine, vladajuća Socijaldemokratska partija pokušava da donese niz kontroverznih zakona kojima bi uticala na nekažnjivost korupcije među političarima i na kontrolu nad pravosuđem koje je ojačalo kroz osude niza značajnih političkih figura. Ovo je naišlo na žestoki otpor građana i ostavki niza vladajućih figura i rezultiralo promjenom tri vlade u zadnje dvije godine. Zemlja je dodatno opterećena odlaskom više od petine radne snage (preko 3,6 miliona) u druge zemlje EU, a nije ni članica Šengenskog sporazuma, niti eurozone – kaže Radulović.
I pored optimističnih čestitki od strane Donalda Tuska, sumnje da će Rumunija biti uspješna u koordinaciji poslova Unije je najsnažnije izrazio sam predsjednik Evropske komisije Junker, koji je samo tri dana pred zvanično preuzimanje predsjedavanja izjavio da unutrašnji problemi sprečavaju Rumuniju da bude ,,snažan entitet“ za evropski front.
izvor Pobjeda