Do političkog razlaza predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića dolazi za manje od četiri mjeseca od formiranja Vlade i nakon svega dvadesetak mjeseci od kada su zajedno osnovali Pokret Evropa sad (PES).
Milatović je 24. februara saopštio da daje ostavku na sve stranačke funkcije nezadovoljan “načinom rada i vrijednostima” Pokreta Evropa sad u kome je bio potpredsjednik.
Iz PES-a su saopštili da je dobro što ih napušta, “kako društvo ne bi trpjelo zbog ličnih nezadovoljstava”, ocijenivši da su mu namjere bile da opstruira rad Vlade i stranke.
Politička destabilizacija stranke koja je nosilac vlasti u Crnoj Gori, neće pogoditi samo stranku nego će se odraziti i na institucije i spoljnopolitičke prioritete države smatra direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
“Imaće negativan efekat i na evropske integracije i to u ključnom periodu, kada Brisel ima velika očekivanja i daje šanse Crnoj Gori. Događaji u PES-u sigurno neće imati pozitivan efekat na smirivanje postojećih tenzija unutar same Vlade i njen konzistentniji pristup u kreiranju i sprovođenju javnih politika”, kaže Uljarević za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Biće otežano funkcionisanje Vlade i najviših državnih institucija pod okolnostima kada politički nosilac vlasti ima unutrašnje probleme, ocjenjuje za RSE bivši državni sekretar u Vladi Boris Marić.
On ukazuje da je teško predvidjeti epilog najnovije krize u najjačoj stranci, Pokretu Evropa sad i kako će se reflektovati na Vladu i institucije, jer je: preveliki broj političkih subjekata uključen u vlast, ima onih koji su zainteresovani da budu dio rekonstruisane Vlade, kao i onih koji bi izazvali prijevremene izbore.
“Političke partije ne smiju da dovedu u rizik spoljnopolitičke prioritete Crne Gore i ogromnu podršku građana evropskim integracijama”, upozorava Marić.
Vladu čine PES, Demokrate, prosrpska SNP i albanske nacionalne partije, dok stranke koje pretenduju da uđu u rekonstruisanu Vladu su prosrpske i proruske stranke koje predvode Andrija Mandić i Milan Knežević.
Opozicija su Demokratska partija socijalista sa koalicionim partnerima, Pokret Ura Dritana Abazovića i Bošnjačka stanka.
Rastanak Milatovića i Spajića poslije tri i po godine saradnje
Milatović i Spajić su se pojavili na političkoj sceni 2020. nakon izbora na kojima je Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića izgubila vlast. Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić ih je promovisao kao eksperte kojima su dodijeljena ministarstva ekonomije i finansija.
Poslije samo 14 mjeseci ta Vlada je pala, a Milatović i Spajić su pet mjeseci kasnije osnovali Pokret Evropa sad, u junu 2022.
Zatim su osvojili vlast najprije u Podgorici, potom je Milatović osvojio mjesto predsjednika države, da bi u junu 2023. Milojko Spajić ostvario najbolji izborni rezultat na parlamentarnim izborima što mu je omogućilo da formira vladajuću koaliciju.
Vlast su osvojili najviše zahvaljujući obećanju o enormnom povećanju plata i penzija. Oni su 2022. sproveli prvo veće povećanje zarada preko programa “Evropa sad 1”, kada su doprinose za zdravstveno osiguranje zaposlenih prelili na neto plate.
Spajićeva politička nestabilnost šansa za proruski element
Ipak tokom 2023. godine Milatović i Spajić su iskazivali različite vizije razvoja Crne Gore. To je bilo najvidljivije prilikom izbora partnera za formiranje nove Vlade. Milatović je želio u Vladi proruski Demokratski front, dok se Spajić u početku tome protivio.
Zbog podrške svojoj Vladi, Spajić je prihvatio da se strankama bivšeg Demokratskog fronta dodijeli mjesto predsjednika Skupštine.
Prije raskola u vrhu PES-a, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta su postigle dogovor sa premijerom Spajićem, da se do ljeta obavi rekonstrukcija Vlade u kojoj bi njima pripala četiri ministarstva i jedno potpredsjedničko mjesto.
Andrija Mandić, koji sada pokriva mjesto predsjednika Skupštine ima jake političke veze sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
On će biti domaćin 27. ili 28. februara predsjedniku BiH entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku koji se prethodno sreo sa predsjednicima Rusije Vladimirom Putinom i Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom.
A Milan Knežević, takođe lider bivšeg DF je rekao da je postignut dogovor na državnom vrhu, da njegova i Mandićeva stranka dobiju mjesta ambasadora u Moskvi, Beogradu, Pekingu i Atini.
O tome da li će raskol u PES otvoriti prostor za veći uticaj proruskim i desno orjentisanim snagama, Uljarević kaže da će mnogi politički subjekti pokušati da profitiraju na situaciji u kojoj je Spajić oslabljen i opterećen unutrašnjim problemima:
“Mislim da se Spajić ni do sada nije snašao u političkim igrama mnogo iskusnijih proruskih i desno orjentisanih strana što smo vidjeli i kroz koalicioni sporazum. Problemi sa kojima se PES suočava biće inspirativni za oponente ove partije.”
Boris Marić ne očekuje jačanje desnih i radikalnih struktura u trenutku destabilizacije najjače stranke, ali smatra da će se ući u pregovore o rekonstrukciji Vlade:
“Ne mislim da će brzo biti izbora, ali se može razmišljati o tome, a da će prethoditi određeni vid rekonstrukcije Vlade.”
Uljarević smatra da izbori sada nikome ne odgovaraju.
I dosadašnja saradnja Spajića i Milatovića bila čudna
agovornici RSE kažu da Spajića i Milatovića, iako ne pripadaju više istoj partiji, obavezuje na saradnju to što pokrivaju najviše pozicije u državnom aparatu.
Daliborka Uljarević kaže da je njihova saradnja bila neobična dok su pripadali istoj partiji a da buduća neće biti laka:
“Bili smo svjedoci môra nepremostivih razlika, čak i činjenice da oni faktički nisu imali direktnu komunikaciju. Sigurna sam da će Milatović u punoj mjeri koristiti svoje, iako uske, ustavne nadležnosti. To znači da će svaki zakon koji se usvoji biti pod lupom.
Dodaje da neće ići lako ni proces imenovanja diplomatskih predstavnika.
Crna Gora nema ambasadore u više od 75 odsto ambasada, ali ni šefove misija pri Ujedinjenim nacijama i NATO u Briselu što je posljedica izostanka kohabitacije dvije prethodne vlade i Mila Đukanovića koji je do prije godinu dana bio predsjednik Crne Gore.
“Da li će sada ponovo doći do nadigravanja, problema, opstrukcija, između predsjednika države i premijera, tek će se vidjeti. Ali to bi bilo neodgovorno”, kaže Marić.
Milatović je kritikovao Spajića i Vladu od kad je formirana krajem oktobra prošle godine. Jedna od kritika je bila da Spajić ignoriše dijalog o popunjavanju diplomatske mreže.
Uz to ga je kritikovao oko predloga budžeta za 2024., potom je vratio tri Vladina predloga zakona na ponovno odlučivanje u Skupštini i podržao prosvjetne radnike koji su protestovali protiv Vlade.
Nepoznato ko je uz Spajića, a ko uz Milatovića
Za sada nije jasno da li će Milatović formirati novu političku stranku i da li će PES napustiti još neki funkcioneri. Daliborka Uljarević podsjeća da je već bilo napuštanja te stranke, što je po njenom mišljenju posljedica nedostatka političkog iskustva ključnih ljudi i bazičnih principa partijskog rukovođenja.
“PES počinje vidljivije da plaća sopstvenu ideološku i programsku heterogenost. Ta partija se suštinski nikada nije istinski konsolidovala i onda ovakve kadrovske promjene dolaze kao svojevrsni zemljotres, koji će ostaviti ozbiljne posljedice”, kaže Uljarević.
Iako, kako kaže niko za sada sa sigurnošću ne može da potvrdi koliko poslanika PES-a je uz Spajića, koliko uz Milatovića, Uljarević vjeruje da će se uz Milatovića svrstati još jedan broj sadašnjih poslanika PES-a, te da će ta partija izgubiti brojčanu dominaciju u crnogorskom parlamentu koju sada ima.