Ovo nije država koju su građanima Crne Gore obećavali predstavnici dvije vlade u poslednje dvije godine, i to nije samo moje mišljenje, već i jednog dijela birača koji su im dali povjerenje 30. avgusta 2020. godine, ocijenio je gostujući u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj RTV, predsjednik OO SD Bar, Branislav Nenezić.
Crna Gora je u prethodne dvije godine, ističe, postala totalna disfunkcionalna.
“Prije svega, gašenjem pojedinih institucija, njihovim ograničavanjem u radu. Jedna od takvih je Ustavni sud Crne Gore i evo ni dan danas nema kvorum za odlučivanje. Isto je i sa Sudskim savjetom i ono što niko nije želio je da sada u parlamentu imamo 81. poslanika, a ne znamo koja strana ima većinu. U suštini imamo tehničku vladu koju podržava devet poslanika”, naglasio je Nenezić.
Izuzetno je loša situacija jer je kriza koja je zahvatila Evropu i svijet, pojašnjava, uz neprofesionalnu vladu Crnu Goru dovela na nezavidni nivo po pitanju ekonomije, socijalnog stanja građana, a prije svega statusa u Evropi.
“Imamo situaciju da prethodne dvije godine ni jedno otvoreno poglavlje nije zatvoreno, da ni jedno novo poglavlje za pristup EU nije otvoreno. Sigurno je da smo korak ili dva unazad otišli u poslednje dvije godine. Vidimo i sami, kada dođe ovakva situacija, kao što je sada u Evropi, zaista je neophodno biti dio velikog Saveza, posebno mala zajednica, kao što je Crna Gora”, smatra Nenezić.
Nada se da će građani na izborima imati priliku da prepoznaju to, a možda i na varednim parlamentarnim izborima, koji su, kako kaže, jedini izlaz iz ove krize.
Ekonomska situacija u Crnoj Gori, naglašava Nenezić, uopšte nije dobra.
“Imamo informacije o novom zaduživanju države, novih 350 miliona. Ako nastavimo sa ovim trendom, za dvije godine ćemo biti zaduženi i milijardu eura”, kazao je on.
Možda je i cilj da Crna Gora uđe u dužničko ropstvo, da postane zavisna od zemalja regiona, ne EU, što bi u svakom slučaju, dodaje Nenezić, bilo bolje. Zabrinjavajuće je, smatra, ono što je svakodnevica.
“Nizom izmjena zakona u prethodnom periodu povećane su zarade građanima, ali je potrošačka korpa skočila i do tri puta. Ono što sigurno sve građane zabrinjava je situacija kada dođu na kasu u supermarketima, kada im dođu računi za utrošene komunalije i sve režije koje imaju da plaćaju. Generalno, povećanja plata ne mogu pokriti sva ostala, a ni ne znamo dokle će povećanja svih osnovnih namirnica, prije svega, ići”, napominje Nenezić.
Podsjeća da se u ove dvije godine desilo dosta situacija na koje je moglo ili nije moglo da se utiče.
“Rat u Ukrajini je sigurno uticao na sve ovo. Ukrajina je najveći proizvođač prehrambrenih proizvoda u Evropi, ali sigurno da je moglo da se reaguje. Predlagači ekspertskom 41. vladom su se dičili. Ako su ti ljudi bili toliki eksperti, ako su donijeli niz mjera da poprave status građana, sigurno su mogli da predvide i ovakve stvari. Nijesmo jedina zemlja koja je zahvaćena ekonomskom krizom, ali sigurno najviše osjećamo ovu inflaciju. S obzirom na to da smo mala zemlja, sigurno da smo mogli to da izbjegnemo”, naglasio je Nenezić.
Nesavjestan rad prije svega, dodaje, ekspertska, eksperimentalna, čak i ekstremska vlada dovela je do niza problema.
“Krenulo se sa gašenjem nacionalne avio kompanije, zbog situacije u kojoj je bila u tom trenutku. Obećavalo se otvaranje nove, koja će koštati nula eura, pa je je građane Crne Gore otvaranje kompanije TO Montenegro koštalo nekoliko desetiona miliona eura. Poslije toga imali smo situaciju i sa javnim preduzećima čiji je vlasnik ili suvlasnik opština, kao što su Aerodromi Crne Gore, EPCG, koje su dovedene u situaciju da posluju u minusu, zatvaranje Kombinata aluminijuma, Željezare u Nikšiću, a investiitori nam odlaze. Niko ne priča o tome koliko će potencijalno pokretanje rada u Kombinatu aluminijuma sjutra opet koštati građane Crne Gore”, ističe Nenezić.
Kao šlag na torti u svemu ovome je revanšizam, kaže, koji je pokazala 41. vlada u pojedinim resorima.
“Ne znamo još koliko će Crnu Goru koštati revanšizam koji je tadašnja ministarka pokazala prema svim direktorima škola u Crnoj Gori. Pitanje je da li će neko sjutra snositi odgovornost za to”, zaključio je Nenezić.