Centar za demokratsku tranziciju (CDT) apeluje na tužilaštvo da energično i efikasno provjeri navode velikog broja građanki i građana da su im pokradeni lični podaci i falsifikovani potpisi, saopštila je zamjenica programske direktorice CDT-a, Milena Gvozdenović.
Iz CDT-a pozivaju tužilaštvo da odlučno i profesionalno obavlja svoju ulogu, odnosno da štiti slobode i prava građana, ustavnost i zakonitost i procesuira krađe i zloupotrebe, kako priliči kredibilnim institucijama.
“Nadamo se da se neće ponoviti situacija iz 2018. godine kada je tužilaštvo pozivalo građane, uzimalo izjave, sprovodilo grafološka vještačenja koja su nedvosmisleno pokazala falsifikate i zloupotrebe i nakon toga nije uradilo ništa. Tužilaštvo je ovakvim postupanjem omogućilo da se ista zloupotreba ponovi, i da kandidati nastave sa istim nezakonitim praksama uvjereni u nekažnjivost za svoja nedjela”, istakla je Gvozdenović.
Takođe, pozvala je građane da ne odustaju, da se bore za svoja prava i da CDT-u ili tužilaštvu prijave ove zloupotrebe.
Gvozdenović ističe sa je suprotstavljanje toj krađi i svim sličnim pokušajima tretiranja građana kao nižih bića od strane političara je naša najvažnija građanska dužnost.
“Dodatno, nakon novog skandala postaje jasno zašto nam Državna izborna komisija (DIK) nije dozvolila uvid u potpise na koje smo imali pravo po zakonu. Cilj je bio da se, u sadejstvu za Agencijom za zaštitu ličnih podataka (AZLP), kroz uskraćivanje domaćim i međunarodnim posmatračima da posmatraju cjelokupan izborni proces, sakriju nezakonite radnje. Dodatno, AZLP je izabrala da „štiti“ lične podatke građana od posmatrača, umjesto od onih koji te podatke zloupotrebljavaju i kradu”, kazala je zamjenica programske direktorice CDT-a.
Takođe, kako je navela, AZLP se brine za podatke kad su posmatrači u pitanju, a ne interesuje maltretiranje građana/ki od strane “call centara” kandidata koje traje već sedmicama.
Prema njenim riječima, iako u CDT-u pozdravljaju mogućnost provjere potpisa preko aplikacije, konstatuju da je ona došla veoma kasno – onda kad su već sve kandidature bile potvrđene i kad nije imalo prostora za ozbiljniju reakciju DIK-a.
“Na kraju, dobili smo još jednu potvrdu da sistem verifikacije kandidatura nije dobar, i da je potrebno mijenjati zakone. No, za to je potrebna politička volja da se sprovede izborna reforma, a te volje trenutno nema ni na jednoj strani političkog spektra”, zaključuje Gvozdenović.