Crna Gora je u ”nezapamćenoj krizi”: Krivokapićeva vlada teško do punog mandata

Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić tvrdio je sredinom marta da je rekonstrukcija vlade „apsolutno nepotrebna“ i da je „vlada pokazala da može, da zna, da je sposobna, radna i posvećena svim građanima Crne Gore. Šta treba više?“.

Tokom vikenda je, kako je sam saopštio, „sjeo i razgovarao“ sa liderima Demokratskog fronta (DF) i Socijalističkom narodnom partijom (SNP) o rekonstrukciji vlade „u granicama koje su prihvatljive, prirodne i koje mogu da utiču na to da Vlada bude efikasnija, da donosi brže odluke, u saradnji s parlamentom“.

Prema navodima medija, Krivokapić je ponudio liderima nekadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Milanu Kneževiću, Andriji Mandiću i Vladimiru Jokoviću djelimičnu rekonstrukciju vlade po kojoj bi broj potpredsjednika bio povećan za još tri.

Knežević je to odbio pod obrazloženjem da suština nije u personalnim rješenjima i da je premijeru rekao da u toj vladi treba da se nađu ljudi iz DF-a, SNP-a i svih stranaka koje čine većinu, srazmjerno njihovoj snazi i broju mandata.

Lider DF Nebojša Medojević i juče je ponovio da neće glasati ni za jedan zakon, pa ni za budžet za ovu godinu, sve dok se ne usvoje tužilački zakoni u formi u kojoj su predloženi.

U DF-u, kako ističu, ne priznaju ni to što je Venecijanska komisija nedavno donijela negativno mišljenje na predložene izmjene tužilačkih zakona koje im je uputio ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić.

“Političke odluke treba donositi na transparentan način i kroz javnu debatu, uz uključivanje ključnih aktera i eksperata. Pravne reforme ne treba usvajati u žurbi i u odsustvu istinskih hitnih razloga”, stoji u mišljenju Venecijanske komisije.

A na zahtjev DF da se ukine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i formira novo tijelo nedavno je iz Brisela stigla jasna poruka „da Crnoj Gori treba nastavak reformi, ne nazadovanje. Crna Gora ima institucije koje treba da unaprjeđuju svoj rad, dakle, ne trebaju joj nova tijela, već jasan napredak u oblasti vladavine prava“.

Premijer se, upućuju mediji, nalazi između zahtjeva DF-a i stava Brisela, pa je u pokušaju da riješi političku krizu i izbjegne pad vlade, prihvatio i da ona bude rekonstruisana.

“O rekonstrukciji Vlade se priča već neko vrijeme, a za očekivati je bilo da se to počne efektuirati nakon lokalnih izbora u Nikšiću, imajući u vidu da su ti izbori kao prvi poslije parlamentarnih, na kojima je poslije nekoliko decenija DPS izgubio vlast, mnogima bili važan indikator daljeg pozicioniranja. Premijer Krivokapić ovim faktički pristaje na ono što je odavno traženo od strane DF-a, pri čemu nema sumnje da takve naknadne promjene i više koštaju one koji su im se opirali ranije”, ocjenjuje za Danas Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje.

U slučaju rekonstrukcije, Uljarević ističe da kratkoročno „vjerovatno dobija Krivokapić jer kroz takvu rekonstrukciju može obezbijediti podršku za neke zakonske tekstove koji su Vladi važni, poput Zakona o budžetu“.

Dugoročno se, kaže, značajno mijenjaju odnosi snaga u Vladi i to ne u njegovu korist.

Iako je nakon sastanka tokom vikenda istaknuto da će Vlada trajati četiri godine i da su za to „zainteresovani“, Uljarević ne vjeruje da i u jednom slučaju ova Vlada može potrajati pun mandat.

“Crna Gora se suočava sa nezapamćenom zdravstvenom i ekonomskom krizom i teško bi bilo i stabilnijim Vladama, sa većom podrškom ne samo u Skupštini nego i u sistemu javne uprave, da u tim okvirima održi pun mandat. Situacija je dodatno otežavajuća za ovu Vladu koja u najboljem slučaju ima tanku podršku u Skupštini i brojne otpore u sistemu javne administracije, a i nedovoljno poznavanje suštine procesa evropskih integracija”, zaključuje ona.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić rekao je za Danas da je činjenica da imamo parlamentarnu krizu, prvenstveno zbog uslovljavanja DF-a da će glasati za predloge Vlade pa i budžet za 2021. samo ako tužilački zakoni budu usvojeni u izvornoj formi.

Dodaje da je „premijer Krivokapić kroz poluformalnu koaliciju sa Demokratama konsolidovao svoju političku poziciju, ali se odlučio da pokrene pregovore, kako ih on vidi, o proširenju Vlade, uvodeći dodatna potpredsjednička mjesta, ali ostaje nepoznanica da li i nove resore“.

DF bi vjerovatno, smatra Marić, bio zadovoljan tom intervencijom iako i dalje u javnosti insistira na kompletnom paketu svojih zahtjeva, „što držim da je snaženje pregovaračke pozicije“.

Demokrate će, sa druge strane, ukazuje Marić, dati logistiku jačanju pozicije Krivokapića kao premijera.

“Problem sa zauzimanjem stava prema mogućoj rekonstrukciji Vlade imaće URA, jer bi bilo koja intervencija koja podrazumijeva političare skupštinske većine u Vladi, bila revizija postojećeg koalicionog dogovora i insistiranja URA na konceptu neke vrste ekspertske Vlade- Ionako na jakom udaru, kako sebe zovu “patriotskih” snaga, URA će biti prinuđena da tvrdo brani svoje programske principe. Ako ne bude više međusobnog razumijevanja među činiocima većine, rekonstrukcija Vlade može prerasti u još veću političku krizu”, zaključio je Marić.