Potpisivanjem Temeljnog ugovora između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Vlade Crne Gore mogu da nastupe nesagledive i teške posljedice po pravno-politički, ustavno-pravni, društveni i kulturološki sistem vrijednosti u Crnoj Gori, poručeno je na tribini Građanske inicijative (GI ) 21. maj
Član Savjeta Gi 21. maj, Rade Bojović, smatra da dešavanja u poslednjih nekoliko mjeseci i ono što će se dešavati u narednom periodu govore da „prisustvujemo nevjerovatnom urušavanju kopletnog poretka, odsustvu svih pravila na osnovu koji treba da funckioniše jedna iole uređena demokratska država“.
„Tome presudan, odlučujući značaj daje aktuelna Vlada, premijer lično, kao i oni ministri koji je slijede. Kad se sve to sabere, nemamo nikakvu dilemu da ulazimo u jednu fazu koja će tražiti ozbiljan i snažan odgovor državnotvornih političkih snaga u Crnoj Gori. Kroz djelovanje GI 21. maj imamo namjeru da se, u narednom periodu, vrlo jasno odredimo prema nečemu što je skaredna politika, anticrnogorska politika, jedna politika koja doprinosi destrukciji ne samo naše države nego se uklapa u ukupnu destrukciju šireg regiona“, istakao je Bojović na tribini „Pravna valjanost i posljedice potpisivanje Temeljnog ugovora između SPC i Vlade Crne Gore“…
Član Savjeta Gi 21. maj, Nebojša Batrićević, rekao je da Zakon o slobodi vjeroispovjesti i Temeljni ugovor ne ispunjavaju elementarne procesne pretpostavke da se o njima može na ozbiljan način diskutovati, jer su, kako je pojasnio, u svojoj suštini diskriminatorski i negatorski prema Crnoj Gori i prema Crnogorcima.
„Na jedan veoma smišljen, proračunat i nebratski način, ničim izazvan, u Zakonu o slobodi vjeroispovjesti se izokolo, pa na mala vrata, uvodi Srpska crkva kao tradicionalna vjerska zajednica u Crnoj Gori, što je u najmanju ruku neistinito, a u svakom slučaju besmisleno. To je crkva koja svoj pravni legalitet i legitimitet u matičnoj državi Srbiji ima tek od 1929. godine, kada je donešen Zakon, ustavnu svoju konstituciju od 1931. godine“, naveo je Batrićević.
Ocijenio je da je nacionalna zajednica Crnogoraca obespravljena kao nikad.
Član Savjeta Gi 21. maj, Novak Adžić, istakao je da je protiv zaključenja Temeljnog ugovora, navodeći da ga smatra ništavnim pravnim aktom.
„Na ovaj način se inostrana institucija i njen nelegalni posjed želi legalizovati i institucija strane države čije je sjedište u Beogradu predstaviti kao domicilna institucija i priznati ovim Ugovorom akte Podgoričke skupštine iz 1918. godine, koje poništila Skupština Crne Gore“, rekao je Adžić.
To znači da se, kako smatra, postojeća monopolska pozicija SPC želi zadržati.
„Na ovaj način se želi instalirati okupaciona, velikosprska ideologija, poništiti indirektno Odluka crnogorskog parlamenta o poništenju odluka Podgoričke skupštine i instalirati u Crnoj Gori i dobiti pravni legalitet i legitimitet okvir institucija koja nije tradicionalna u Crnoj Gori i koja je uvezena nakon 1918. u cilju obezdržavljenja Crne Gore i denacionalizacije i asimilacije crnogorskog naroda i negiranja tekovina građanske, sekularne države“, kazao je Adžić.
Član Savjeta Gi 21. maj, Nebojša Vučinić, pojasnio je da se međunarodno-pravni ugovor zaključuje između subjekata međunarodnog prava.
„To bi u ovom slučaju bio ugovor između države Crne Gore i države Srbije. Ali, ovdje se o tome ne radi. Ovdje se zaključuje ugovor sa stranim pravnim licem, koje ima sjedište u Beogradu, a neke ekspoziture u Crnoj Gori. Riječ je o transnacionalnom ugovoru, koji sadrži elemente inostranosti“, rekao je Vučinić.
Ukazao je da su tri grupe uslova da bi ugovor proizveo pravno dejstvo i da bi bio pravno valjan, navodeći da on mora biti zaključen od strane nadležnog organa, volja mora biti slobodno izražena, kao i da mora biti i u skladu sa unutrašnjim pravnim poretkom i međunarodnim pravnim poretkom.
„Ugovorne strane dok pregovaraju, to drže u diskreciji. Ali kad se prihvati nacrt teksta ugovora, onda sadržina ugovora postaje poznata javnosti. I o tome može svako da da svoje mišljenje. Mi smo u tom smislu zakinuti i mogu da nastupe nesagledive i teške posljedice po pravno-politički, ustavno-pravni, društveni i kulturolosški sistem vrijednosti u Crnoj Gori“, kazao je Vučinić.
Član Savjeta Gi 21. maj, Nikola Belada rekao je da je SPC nepostojeći pravni subjekt, navodeći da je to nije spriječilo da postane najjača ekonomska i politička sila.
„Vi i ja danas živimo u teokratskoj državi. Ovo je jedan ideološko-politički koncept čija je osnova klerofašizam“, kazao je Belada.
Smatra da SPC želi da uđe u pravni promet Crne Gore, da ne žele da se registruju ili evidentiraju, a da žele da se proglase tradicionalnom.
Na pitanje da li se Temeljni ugovor može proglasiti ništavnim, Vučinić je kazao da se u svakom momentu ugovor može proglasiti ništavnim.
„Međutim, mi sad možemo samo napamet da pričamo. Mi nemamo sadržinu Temeljnog govora. To može da se utvrdi tek ukoliko bude objavljena sadržina ugovora, a onda se pred crnogorskim sudovima može pokrenuti postupak za proglašenje ugovora ništavnim“, pojasnio je Vučinić.
On je ocijenio da Temeljni ugovor treba da ide u Skupštinu Crne Gore zato što će, kako je pojasnio, regulisati izuzetno značajno političko, socijalno, kulturološko pitanje
Batrićević je istakao da bi potpisivanjem Temeljnog ugovora svi živjeli u Crnoj Gori kao apartidi.
Bojović je, komentarišući posjetu premijera Zdravka Krivokapića Srbiji, kazao da je on „raskošno nekompetetna ličnost“, kad je u pitanju način na koji upravlja Vladom, kao i način na koji iskazuje svoja lična vjerska uvjerenja.
„To je čovjek koga treba podržati da aktivira svoje ponašanje u narednim danima, jer ide ka tome da svi politički faktori koji stoje iza ove Vlade, konačno dignu ruke od nje i da nam stvore priliku da na parlamentarnim izborima završe sa ovim cirkusom“, zaključio je Bojović.