Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović potvrdio je da bivši ministar finasnija Dritana Abazovića, Aleksandar Damjanović, nije bio iskren kada je pregovarao s prosvejetarima, te da nije predvidio uvećanje fiskalnim smjernicama za 2024. godinu, iako je dobro znao za tu obavezu, saopštila je poslanica Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić.
“Koliko (ne)odgovorno je prethodna Vlada upravljala fondom zarada zaposlenih u javnom sektoru najbolje govori podatak da je za izdatke za bruto zarade, u 2024. godini neophodno obezbijediti dodatnih 40 miliona eura. Do toga je došlo usljed prekomjernog zapošljavanja prethodne Vlade, pa možemo konstatovati da su novozaposleni u najvećem dijelu anulirali data obećanja o povećanju zarada”, istakla je ona.
Imajući to u vidu, dodala je Andrić, dalje uvećanje zarada od 10 odsto, ne bi zahtijevalo samo 19 miliona eura za potrebe prosvjete, već bi iziskivalo dodatno izdvajanje za cijelu državnu upravu i institucije u javnom sistemu, što je oko 70 miliona eura, kao i okvirno osam miliona eura za potrebe opština.
“Dakle tih, gotovo 120 miliona eura dodatnih sredstava u 2024. godini za ove namjene, u ovom trenutku nije moguće obezbijediti poštujući principe odgovornog upravljanja javnim finansijama, te imajući u vidu da bi država za isti iznos morala da se zaduži”, napominje ona.
Prema njenim riječima usvojeni Budžet za 2024. godinu ima čvrsto opredjeljenje da nijedan cent zaduženja ne ide za finansiranje tekuće potrošnje.
“Takođe, treba i napomenuti da su nedavna uvećanja zarada koja su se odnosila samo na zaposlene u javnoj upravi, stvorila disbalans na tržištu rada, imajući u vidu da je javni sektor postao atraktivniji, čime je u određenoj mjeri i narušen ambijent na tržištu rada i otežani uslovi poslovanja u privatnom sektoru, te bi dodatno povećanje zarada u ovom trenutku samo dodatno produbilo već postojeći jaz”, kazala je Andrić.
Dodaje da je sistemski pristup jedini pravi pristup, jer dosadašnja ad hoc rješenja nijesu dala željeni efekat, a rezultati to najbolje pokazuju.
“Potvrda ispravnosti ovog pristupa je činjenica da je inicijalna kapisla za prvo značajnije povećanje zarade prosvjetnim radnicima, bila upravo implementacija programa Evropa sad 1, a nastaviće se programom Evropa sad 2”, zaključila je Andrić.