Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena je trima naučnicima, a dobitnici su Pjer Agostini (SAD), Ferenec Kraus (Njemačka) i En Lier (Švedska).
Ovo je druga Nobelova nagrada koja je dodijeljena ove nedjelje.
BREAKING NEWS
The Royal Swedish Academy of Sciences has decided to award the 2023 #NobelPrize in Physics to Pierre Agostini, Ferenc Krausz and Anne L’Huillier “for experimental methods that generate attosecond pulses of light for the study of electron dynamics in matter.” pic.twitter.com/6sPjl1FFzv— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 3, 2023
Kako je objasnila profesorka Eva Olson iz Nobelovog komiteta za fiziku, mogućnost da se ispitaju atosekundni impulsi svjetlosti otvorila je vrata svijetu elektrona koji sada počinjemo da ispitujemo.
“Uzmimo sekundu, vrijeme jednog otkucaja srca. Ako ga podijelimo na hiljadu djelova, pa onda na hiljadu djelova, pa opet na hiljadu djelova, pa još jednom i onda još jednom – ulazimo u vrijeme koje je potrebno atomu da se kreće. Ako ga podijelimo na još hiljadu djelova, ulazimo u svijet elekrona. A to je atosekundna fizika”, kazala je ona.
Juče su prestižno priznanje za medicinu ili fiziologiju dobili naučnici Katalin Kariko i Dru Vajsman, za svoj doprinos razvoju mRNA vakcine protiv kovida.
Inače, Nobelova nagrada za fiziku dodjeljuje se od 1901. godine, a svega četiri su otišle u ruke žena.
Najmlađi laureat bio je Lorens Breg, koji je sa 25 godina 1915. nagrađen sa svojim ocem.