Kriza o kojoj niko ne priča, čovječanstvo ostaje bez ključnog resursa

Globalno zagrijevanje čini okeane višim i kisjelijim, političke krize potresaju brojne zemlje, a prijetnja nuklearnim sukobom sve je veća. Ipak, na horizontu se naslućuje još jedna kriza, koju ukoliko svijet nastavi da ignoriše bi mogla da izazove katastrofične posljedice

Svijet se suočava sa brojnim problemima. Globalno zagrijevanje čini okeane višim i kisjelijim, političke krize potresaju brojne zemlje, a prijetnja nuklearnim sukobom sve je veća. Ipak, na horizontu se naslućuje još jedna kriza, koju ukoliko svijet nastavi da ignoriše bi mogla da izazove katastrofične posljedice.

Fosfor je esencijalni mineral za sav biljni i životinjski svijet na Zemlji, pa tako i za ljude. Jedan od gradivnih elemenata DNK, ovaj osnovni resurs omogućava ćelijama da prenose energiju, a kada se izvadi iz zemlje dodaje se đubrivu da bi se povećali poljoprivredni prinosi.

Problem sa fosforom je sve ozbiljniji

Problem leži u tome što fosfor nije obnovljivi element, trenutno ne postoji zamjena za njega, nalazišta su sve rjeđa, a potrošnja sve veća. Zbog svega toga, problem sa fosforom je sve ozbiljniji.

Ukoliko se ništa ne učini na polju smanjenja potrošnje, grupa od 40 međunarodnih stručnjaka je sada upozorila da će planetarne rezerve uskoro presušiti.

Samo u proteklih 50 godina, proizvodnja fosfatnih đubriva porasla je pet puta, a sa rastućom ljudskom populacijom očekuje se da se potražnja duplira do 2050. godine.

I dok čovječanstvo juri ka ivici, privredni i univerzitetski stručnjaci kažu da je svijet potpuno nepripremljen za „fosfornu krizu“.

„Ne postoji saradnja niti koordinacija na globalnom nivou, koja bi gledala kako na odgovoran način koristiti fosfor“, navodi ekolog Kasper Rajčel, koji proučava fosfor u vodenim ekosistemima i koji je učestovao u pravljenju izvještaja.

Pri trenutnim nivoima potrošnje, neki modeli pokazuju da bi u narednih 80 godina mogli da ostanemo bez fosfora. Iako neke studije pokazuju da imamo više, a neke manje vremena, sve se slažu da će sigurno doći trenutak kada ćemo ostati bez fosfora.

Fosfor omogućava ćelijama da prenose energiju, a kada se izvadi iz zemlje dodaje se đubrivu da bi se povećali poljoprivredni prinosi

Dok će smanjivanje potrošnje nesumnjivo biti ključ u popravljanju ovog problema, podjednako važno biće i to da naučimo kako da ga recikliramo. Uprkos tome što su SAD bile vodeći proizvođač prije 30 godina, Indija i Kina sada su preuzele primat sa 45 odsto svjetske proizvodnje.

Za čitav taj period, tehnike za iskopavanje i preradu minerala nisu se promijenile. Đubriva se obogaćuju fosforom, koji se posle upija u zemlju. Nažalost, fosfor se vremenom spira i odliva u mora i okeane, čime ne samo da ga gubimo, nego i zagađujemo životnu sredinu.

Naučnici ističu da je prijekopotrebna implementacija neke vrste zatvorenog kružnog sistema reciklaže, jer fosfor teoretski može da se recklira 46 puta.

Komentari

avatar