Jedite ih što češće i preuzmite kontrolu nad svojom kilažom bez pretjeranog odricanja od omiljene hrane
Naučnici Univerziteta u Warwicku tvrde da postoje namirnice od kojih ćemo brže biti siti i izloženi rjeđim napadima gladi. Ključne su u tome moždane stanice nazvane taniciti, koje, pokazalo se, kontrolišu apetit. Naime, aminokiseline iz nekih namirnica mogu ih aktivirati brže, odnosno brže se osjeća sitost.
Arginin i lizin
Visok nivo tih stimulišućih aminokiselina nalazi se, primjera radi, u piletini, ćuretini, junećim odrescima… Ta vrsta hrane, kažu naučnici, najbrže šalje signal mozgu da smo dovoljno jeli. I ne samo meso nego i riba poput skuše, tune ili slanih srdela ima isti učinak kao i voće poput šljive, marelice ili smokve. Pokazalo se da je riječ o aminokiselinama argininu i lizinu, koji mogu aktivirati te novootkrivene moždane stanice koje zapravo kontrolišu apetit.
– Nivo aminokiselina u krvi i mozgu nakon obroka vrlo je važna za signaliziranje osjećaja sitosti. Pronalazak tanicita, smještenih u centrelnom dijelu mozga, koji kontrolišu tjelesnu težinu djelovanjem aminokiselina vjerovatno će imati vrlo važan uticaj na pronalaženje novih načina da pomognemo onima koji teško kontrolišu tjelesnu težinu kako bi ostali u zdravim granicama – rekao je Nicholas Dale, profesor neuroznanosti na Univerzitetu u Warwicku.
Naime, zna se da su aminokiseline u životinjskoj hrani bogatoj proteinima te voću, povrću ili orašastim plodovima najbolji hranjivi sastojci koji smanjuju glad te stvaraju duži osjećaj sitosti. Razlog je što se proteini razgrađuju sporije te ne uzrokuju porast šećera u krvi, što nas, pak, inače tjera da žudimo za hranom vrlo brzo nakon obroka. No, sve je jasnije da mozak ima vrlo važnu ulogu u prehrani. Djelovanjem aminokiselina na mozak očito bi se mogao zaustaviti osjećaj gladi i bez uticaja na pobavni sistem.
HEMIJSKI SIGNALI
Tokom ovog istraživanja uz pomoć fluorescentnog kontrasta dokazan je učinak arginina i lizina na moždane stanice koje su reagovale za samo 30 sekundi. Te su tvari slale hemijske signale do dijela mozga koji kontroliše apetit i tjelesnu težinu.
Naučnici kažu kako je to mogući put prema novim ljekovima za mršavljenje koji bi mogli suzbiti glad i pomoći ljudima da gube kilograme. Očito je da je mozak ključni igrač energetske homeostaze, a aminokiseline u tome mogu imati dodatni zaštitni učinak.
Jedite što češće: Namirnice koje aktiviraju sitost
piletina
ćuretina
svinjetina
juneći odrezak
sir (posebno parmezan)
tuna
skuša
rakovi
slane srdele
šljive
marelice
smokve
avokado
bademi
orasi
kikiriki
sezam
leća
Izvor: Jutarnji.hr