Subota, 25 Septembra, 2021
Rubrika:

Kako se pravi država?

Bivša vlast, s ''intelektualcima'' koji su je podupirali, nije imala volje da sazna – pa nije ni mogla znati – kako se država crnogorska mora graditi da bi se sačuvala od starih dušmana. Nije se ona stavljala u službu gradnji valjane države, nego je državu podešavala svojim ''tamnim predmetima želja''. Država crnogorska od Referenduma je rasla kao ''kolosalno nedonošče''. Njeni ''štatsmani'' sebe su uvjerili da će im ga hraniti i paziti  Evropa i NATO.

Za aktuelno.me

Piše: Milenko A. Perović

Vlada najgorih (kakistokratija) razara državu Crne Gore. Kontrarna suprotnost njenog zlog rada pouzdana je mjera kako je državu trebalo graditi kad je bilo prilike i kako će se ona morati graditi kad se nebo opet osmjehne novim crnogorskim državotvornim pregaocima. Rušenje i građenje su suprotnosti, ali oboje počiva na nekom obliku znanja na čemu se svaka država drži! Oni koji su „hirotonisali“ kvislinšku Vladu znaju dobro šta su temelji Crne Gore i po njima sistematično udaraju.

Bivša vlast, s „intelektualcima“ koji su je podupirali, nije imala volje da sazna – pa nije ni mogla znati – kako se država crnogorska mora graditi da bi se sačuvala od starih dušmana. Nije se ona stavljala u službu gradnji valjane države, nego je državu podešavala svojim “tamnim predmetima želja.” Država crnogorska od Referenduma je rasla kao “kolosalno nedonošče.” Njeni “štatsmani” sebe su uvjerili da će im ga hraniti i paziti  Evropa i NATO.

Valja ipak oslušnuti helenskog pjesnika Simonida: “Ni bogovi ne mogu učiniti da ne bude ono što je bilo!” Ni kritika bivše vlasti i njenih nepametnih apologeta ne može učiniti da ne bude tridesetog avgusta prošle godine! Nijesu toj vlasti pomogla ni silna pravovremena i godinama ponavljana upozorenja dobronamjernih kritičara da se država crnogorska primarno mora graditi na svijesti o sudbinskoj važnosti identitetskih politika, dakle, jezičke, kulturne, prosvjetne, naučne i vjerske politike.

Iako se Crna Gora danas nalazi nad ambisom, ova upozorenja nijesu izgubila smisao ni snagu. Umjesno ih je upućivati generaciji koja pokazuje smjelost i volju da Crnu Goru spasava od potonuća u „srpskom svetu“, učeći se na kardinalnim greškama onih koji su je skoro protraćili.

Upečatljivi povijesni primjeri, onima koji imaju mozga i karaktera, najbolji su rukovođ u spoznaji važnosti identitetskih politika za opstojanje svake države.

Primjer prvi. Jezička politika je bila je važan činilac u povijesti stvaranja francuske nacije i države.  Kralj Fransoa I je 1539. godine izdao ukaz (Ordonnance de Villers-Cotterêts). Umjesto latinskog, državnim jezikom administracije i dvora proglasio je parisku normu francuskog jezika. Unifikacijom jezika načinio je ogromni korak u prevazilaženje feudalne razdrobljenosti francuskih zemalja i stvaranju unitarnog kraljevstva Francuske te potonjoj identifikaciji nacije i države. Istina, frankofonizacija Francuske nije tekla brzo ni lako. Trajala je vijekovima podržavana moćnim mehanizama prosvjete, urbanizacije, masovnih medija pa i zabranama službene upotrebe regionalnih jezika (gaskonjskog, provansalskog, bretonskog etc.), kao i lokalnih jezika u prekomorskim zemljama (čak 69 lokalnih jezika).

Primjer drugi. Bitni dio “Ataturkove revolucije” u Turskoj ostvarivan je jezičkom politikom. Osmanski turski jezik, uveliko zavisan od arapskog i persijskog, postao je narodu potpuno nerazumljiv te neupotrebljiv za kulturne, administrativne i komunikacijske potrebe. Ataturk je 1928. godine pokrenuo  kampanju za reformu jezika i lično učestvovao u projektu prilagođavanja latiničnog pisma glasovnom sistemu izvornog turskoga jezika. Istanbulski dijalekt primljen je kao osnova novoga pisma i opšte reforme jezika. Imao je Ataturk smjelosti da izradu završne verzije norme savremenog turskog jezika povjeri mladom Jermeninu Agopu Martajanu. Uticao je na donošenje zakona o uvođenju nove turske abecede i zabrani primjene arapskog pisma, što će pokrenuti proces purizacije turskog jezika. Učinio je golemo “svjetogrđe” iniciranjem da se Kuran s arapskog prevede na tuski jezik! Napokon, ovaj veliki čovjek je obilazio Tursku i – poput narodnog učitelja – agitovao za jezičku reformu. Shvatajući epohalni smisao takvoga državničkog rada, kasnije je turska lingvistkinja Kamile Imer napisala: “Ako se reforma jezika ostvaruje bez podrške države, ostaće samo nepovezanom djelatnošću posebnih ličnosti i neće biti produkt društva.“

Treći primjer. Po vjerskoj politici od početka 20. vijeka Francuska je postala uzor savremene  laičke države. Tokom cijelog 19. vijeka, posebno u periodu Treće republike, u njoj se vodila borba između lijevih republikansko-demokratskih i konzervativno-rojalističkih snaga.  Rojaliste su podržavali plemstvo, dio vojske i Katolička crkva. Lijeve stranke su Crkvu akceptirale kao svog glavnog antimodernističkog protivnika. U ograničavanju njenog uticaja u politici, ekonomiji i prosvjeti mogli su se osloniti na ukorijenjenu tradiciju antiklerikalizma iz vremena Prosvjetiteljstva i Revolucije. Nizom zakonskih mjera, koje su kulminirale u Zakonu o razdvajanju crkve i države (Kombov zakon, 1905.), bitno je izmijenjen status Katoličke crkve i striktno primijenjen stav o odvojenosti crkve i države. Provođenjem snažnog antiklerikalnog programa u državi je  zatvoreno 2500 crkvenih škola. Uklonjeni su vjerski simboli iz javnih škola i sudova. Raspušteni su muški i ženski crkveni redovi. Objekti “religijskog nasljeđa” postali su državno vlasništvo. Katoličkoj crkvi ostavljeno je pravo da ih bez naknade “vječno” koristi. Francusko društvo bilo je moralno pripremljeno da bez potresa primi ozakonjeni laicizam. Stoga je bez teškoća podnijelo višedecenijski sukob s Vatikanom.

Zabranjeno je kopiranje i korišćenje objavljenog sadržaja bez saglasnosti redakcije portala Aktuelno.me i autora teksta

Najnovije

Čistka kakva nije bila ni devedesetih

Četrdesetak dana nakon izbora novog generalnog direktora RTCG Borisa Raonića i nepunih mjesec od izbora Marije Tomašević za direktorku Televizije Crne Gore, u talasu...

Mrvaljević: Postupanje policije dovelo nas je na ivicu tragedije

Samo je prisebnost građana sačuvala mir na Cetinju i u Crnoj Gori. Doprinos vrha izvršne vlasti i dijela političkih aktera aktuelne većine je bio...

Naredna vlada isplatiće osam miliona eura IRF-u

Naredna vlada Crne Gore imaće zadatak da od 1. januara 2025. godine iz budžeta deset godina zaredom izdvaja po 800.000 eura kako bi isplatila...

ŠĆEKIĆU FOND PO SVAKU CIJENU Da li su jedan čovjek i partijsko obećanje važniji...

Nakon što je drugi put od strane Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje izabran za vršioca dužnosti direktora dok se ne okonča javni konkurs...

ŠEST GODINA OD OKRETANJA PRASETA NA RAŽNJU ISPRED SKUPŠTINE Šatorsko naselje izvor kadrova nove...

U ponedjeljak, 27. septembra, biće punih šest godina od kako je Demokratski front ”otvorio” šatorsko naselje ispred Skupštine Crne Gore, kao vid protesta protiv...

Najčitanije

Povezano

Izabrani narod

Za aktuelno.me Piše: Milenko A. Perović Djeluje kao fantazmagorično avetanje kad panađurski nacionalisti tvrde da su Srbi od Boga izabrani, pa valjda zbog toga misle da...

Otpis stanovništva

Za aktuelno.me Piše: Milenko A. Perović Tri fašističke falange – uz nesebičnu pomoć Beograda, Moskve i tzv. Zapada – na lanjskim parlamentarnim izborima otele su državnu...

Crnogorsko Jevanđelje po Judi

Za aktuelno.me Piše: Milenko A. Perović Mnogi i premnogi Crnogorci stavili su se danas u službu Jude Iskariotskog! Svjesni ili nesvjesni šta čine, od Crne Gore...

Rikošet kletve

Za aktuelno.me Piše: Milenko A. Perović Amfilofije Radović je bio opaki mag kletvi. Pop Mićović nije mu ni u tome do koljena. Veliki je nesklad između...

Komentari

5 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Predlog
12.06.2021-09:03 09:03

Nije patriocki da se dr.Perovic pati po Srbiji. Zato ga treba pod hitno zaposliti na FCJK na Cetinje na katedru za montenegristiku. Njegivim angazovanjem će fakultet dobiti jos zaavidnniju poziciju na Šangajskoj listi.Država neka mu da garsonjeru i to namještenu jer je to vrlo skroman naučnik.

Odgovor na predlog
12.06.2021-13:05 13:05

Pobogu, kako vam je lako zaraditi sendvic. Malo imaginacije gospodo, tri kolumne, isti komentar. Ulozite malo truda, takvi komentari ne zasluzuju ni okrajak !!!

Bajdo
12.06.2021-14:23 14:23

I, umjesto da Filizofski iz legla NK prebace na CT I Perovica postave za Dekana oni su trgovali…
Umjedti da Perovic bude Ambasadora u BG ILI ZG bili Su Sito I Tarzan!!!
Nema kajanja nakon……

Odgovor za Bajda
12.06.2021-15:06 15:06

I Tarzan i Sito i Mugi su bili odlični ambasadori tako da je tesko naci bolje ali dr.Perović bijo više nego odličan za konzula u Lovćenac ili za profeora na FCJK jer je ipak dekan dr.Čirgić puno jači u montenegristiki od njega.

Celava babuska
12.06.2021-19:20 19:20

Cetnicka ironija od pet centi